Naronse Islam nk’idini ntarinze gutakaza ukwizera mfise kuri Yezu Kristu (amahoro abe kuri we), canke ku bandi bose bahanuzi b’Imana Mushoboravyose
“Vuga, ewe Muhanuzi, uti: ‘Emwe bantu bahawe Igitabu! Nimuze duhurire ku jambo dusangiye: ko tutazosenga uwundi atari Allah, kandi ntituzomugereranya n’ikintu na kimwe…’”
(Qur’an 3:64)
Vyateguwe na
Muhammad Al-Sayed Muhammad
[Vyakuwe mu gitabu: “Ni kubera iki twokwemera Umuhanuzi w’Idini rya Islam, Muhammad (amahoro abe kuri we)?”]
[Why Believe in the Prophet of Islam, Muhammad (peace be upon him)?]
Dushingiye ku mutwe w’iyi nyigisho ugira uti: ]Naronse Islam nk’idini ntarinze gutakaza ukwizera mfise kuri Yezu Kristu (amahoro abe kuri we), canke ku bandi bose bahanuzi b’Imana Mushoboravyose.[ ikibazo ni iki:
Ni kubera iki Islam ari inyungu n’intsinzi? Kandi ni gute ntotakaza ukwizera mfise kuri Yezu Kristu (amahoro abe kuri we), canke ku muhanuzi uwo ari we wese?
Mbere na mbere, ni ngombwa ko umuntu yikura mu vyipfuzo vyiwe bwite no mu marangamutima y’akarenganyo, kugira ashobore kwegera iki kibazo afise umutima wiyumvira neza kandi wubahiriza ivyiyumviro vy’ukuri n’ivyumvikana. Ivyo bikurikira ivyo ubwenge buzima bw’abantu bwemeranyeko, bukoresheje ingabire yo kwiyumvira Imana (Allah) yahaye abantu, cane cane mu bijanye n’ukwemera Imana, Umuremyi, Nyenubukuru n’Iteka, hamwe n’ukwemera umuntu azokwishura imbere y’Umuremyi wiwe. Ivyo bisaba ko umuntu ashobora gutandukanya iciza n’ikibi, no guhitamwo neza biciye ku kamere y’umuntu, kugira arondere ukwemera kuruta ayandi kubereye ubukuru bw’Imana.
Umuntu azokwumva ko aronse Islam kandi abibone, igihe abonye ivyemezo vyerekana ukuri kwayo n’ibimenyetso vyemeza ubutumwa bw’Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we), uwaje ari umushikiriza w’iri dini. Uwo muntu aca ashima Imana kuba yamuyoboye ku ngabire y’Idini rya Islam, inyuma yo kumuha ubushobozi bwo gutahura ukuri kwaryo n’ubutumwa bw’Umuhanuzi wayo.
Mu ncamake, bimwe muri ivyo bimenyetso n’ivyemezo ni ibi:
Ubwa mbere: Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) yari azwi mu bantu biwe kuva akiri muto kubera ingeso ziwe nziza n’inyifato yiwe y’intangarugero. Izo kamere zerekana neza ubukerebutsi bw’Imana mu kumutoranya ngo abe umuhanuzi. Mu vyaranze izo ngeso, harimwo cane cane ukuri kwiwe n’ukwizigirwa kwiwe. Ni ivy’ubwenge budashoboka ko umuntu yari azwi n’izo ngeso nziza, gushika aho yitirwa amazina azishingiyeko, yohava areka ukuri akabesha abantu biwe, eka mbere akabesha Imana mu kwiyita umuhanuzi n’intumwa yayo.
Ubugira kabiri: Ubutumire bw’Umuhanuzi (amahoro abe kuri we) burahuye n’akamere k’umuntu keza n’ubwenge buzima. Ivyo birimwo:
Guhamagarira ukwemera kubaho kw’Imana, ubumwe bwayo mu buImana, ubukuru bwayo, n’ubushobozi bwayo butagira urugero.
Kutagira uwundi asengerwa canke asabirwa atari Yo (ntibabe abantu, amabuye, ibikoko canke ibiti...).
Kutatinya canke kudashira icizigiro ku wundi uwo ari we wese atari We (Allah).
Kuko nk’uko umuntu yiyumvira ati: “Ni nde yandemye akarema ibi biremwa vyose?” Inyishu y’ukuri ni uko uwaremye ivyo vyose ategerezwa kuba ari Imana ifise ubushobozi n’ububasha bukomeye cane, ifise ubushobozi bwo kurema no kuzana ibintu bivuye mu busa (kuko ntivyumvikana ko ikintu cose cozana ikindi kintu kivuye mu busa).
Kandi iyo abajije ati: “None uwo mana yaremwe na nde?” Mu gihe inyishu yoba iti: “Nta gukeka, yaremwe n’iyindi mana ifise ububasha n’ubukuru,” uwo muntu aca abona ko ategerezwa gusubiramwo ico kibazo ubudahera, kandi agasubiramwo inyishu imwe nyene. Ni co gituma inyishu y’ukuri ari uko ata wundi muremyi canke uwatanguje uwo Muremyi afise ububasha bwose bwo kurema no kuzana ibintu bivuye mu busa. Kandi uwo ni We wenyene afise ubwo bushobozi. Ni co gituma ari Yo Mana y’ukuri, Imwe rukumbi, ikwiriye gusengwa yonyene.
Vyongeye, ntibibereye ko Imana (Allah) iba mu muntu yaremwe asinzira, anyara kandi yituma. Ni ko biri no ku bikoko (nk’inka n’ibindi), cane cane ko iherezo ryavyo ari urupfu no guhinduka imivyimba iboze iteye ishozi kandi ibishegesha.
📚 Raba igitabu:
“Ubiganiro bituje hagati y’Umuhindu n’Umusilamu”.
“A Quiet Dialogue between a Hindu and a Muslim”.
Guhamagarira kwirinda gushushanya Imana mu bishusho canke mu bindi bintu, kuko iruta kure cane igishushanyo cose umuntu yoshobora kwiyumvira canke gukora akurikije ivyiyumviro vyiwe.
📚 Raba igitabu:
“Ubiganiro vy’amahoro hagati y’Umubudiste n’Umusilamu”.
“A Peaceful Dialogue Between a Buddhist and a Muslim”.
Ihamagarwa ryo kweza Imana ngo ntikeneye kwibaruka kuko ari Imwe, itigeze ivuka ku muntu n’umwe. Ni co gituma itakeneye kwibaruka undi muntu. Iyo ibigenza ukundi, ni iki cabuza ko iba ifise abana babiri, batatu canke barenga? Mbega ivyo ntivyotuma babashirako ubumana? Ivyo na vyo vyotuma amasengesho n’ugusenga bihindukirira imana nyinshi.
Ihamagarwa ryo kweza Imana ku biranga ibiteye isoni bayishirako mu yandi madini, harimwo:
- Uburyo idini ry’Abayahudi n’iry’Abakirisu vyerekana Imana nk’iyigaya kandi yicuza kuba yaremye abantu, nk’uko bivugwa mu Gitabo c’Itanguriro 6:6 [Bibiliya y’Abakirisu irimwo ivyanditswe vy’Abayahudi nk’igice kimwe mu bice vyayo bibiri, kizwi cane nk’Isezerano rya Kera]. Ukwigaya no kwicuza ku gikorwa biva ku gukora ikosa kubera kutamenya ingaruka zabyo.
- Ukugaragaza Imana mu idini ry’Abayuda n’Ubukristo ko yaruhutse inyuma yo kurema ijuru n’isi, nk’uko bivugwa mu Kuva 31:17, no kugarura ingufu Zayo (nk’uko bivugwa mu busobanuro bw’Icyongereza). Kuruhuka no kugarura ingufu biva gusa ku kuruha no ku mirimo iremereye.
📚 Raba igitabu:
“Gereranya hagati ya Islam, Ubukirisu, Ubuyahudi n’uguhitamwo hagati yavyo”
“A Comparison Between Islam, Christianity, Judaism, and The Choice Between Them”
Guhamagarira kweza Imana kuyikura ku ciyumviro c’irondakoko (racisme), no kwerekana ko atari Imana y’abantu bamwe canke imigwi imwe gusa nk’uko Ubuyahudi bubivuga. Nk’uko abantu bafise kamere bashizwemwo n’Imana yo kwanka no kwiyamiriza irondakoko, ntibibereye kwitirira iyo ngeso Imana kandi ari Yo yashize iyo kamere mu bantu.
Guhamagarira ukwemera ubukuru, ubutungane n’ubwiza bw’ingeso z’Imana, bishimangira ubushobozi bwayo butagira aho bugarukira, ubukerebutsi bwuzuye, n’ubumenyi bwayo bukikuje vyose.
Guhamagarira ukwemera ibitabu vy’ijuru, abahanuzi n’abamarayika. Hakoreshwa akarorero k’imashini n’umuntu: nk’uko imashini ifise ibice vyinshi ikenera igitabu c’instructions kivuye ku wayiremye kugira isobanurirwe ingene ikoreshwa neza no kwirinda kwononekara (ivyo bikerekana kwemera uwuyiremye), ni ko n’umuntu, arengeye kure imashini mu kugorana, akenera ubuyobozi n’igitabu c’inyigisho kimwereka ingene yokwigenza no gutunganya ubuzima bwiwe hakurikijwe amategeko yashinzwe n’Imana. Ubu buyobozi buzanwa biciye ku bahanuzi Imana yatoranije, ibahishurira biciye ku mumarayika ajejwe gushikiriza ubutumwa bwayo mu buryo bw’amategeko n’inyigisho.
Guhamagarira gushira hejuru icubahiro n’iteka ry’abahanuzi n’intumwa z’Imana, no kubaruhura (kubakiza) ku bikorwa bitirirwa mu yandi madini bitajanye n’ingeso z’umuntu w’imvugakuri, canke mbere y’umuhanuzi. Nk’akarorero:
o Ivyagiriji vy’Ubuyahudi n’Ubukirisu ko Umuhanuzi Aroni (Aaron) yasenze ikigirwamana c’ishuri ry’inka, eka mbere ngo akaba yaracyubakiye n’urusengero maze agategeka bene Isirayeli kugisenga, nk’uko biri muri Kuvayo 32 (Exodus 32).
o Ivyagiriji vyabo ko Umuhanuzi Loti (Lot) yanyoye inzoga agasama abakobwa biwe babiri maze bakamuvyarira abana (Itanguriro 19 / Genesis 19).
Kugaya abo Allah Ushoborabyose yatoranije ngo babe intumwa Ziwe hagati Ye n’ibiremwa Byiwe, kandi ngo bashikirize ubutumwa Bwiwe, ni nko kugaya ihitamwo ry’Imana no kuyisigura nk’iyatazi ibihishije kandi idafise ubuhinga, kubera ihitamwo ribi ry’abo baragwa n’intumwa n’abahanuzi, abo bakwiye kuba amatara y’uburongozi ku bantu bose. Havyuka ikibazo kigira giti: nimba abahanuzi n’intumwa batigeze barindwa ivyo vyaha bibi bibitirwa, none abobokurikira abo bahanuzi n’intumwa bobarindwa gute? Ivyo bishobora kuba intandaro canke urwitwazo rwo kugwa muri ivyo vyaha bibi no gukwiragira kwabyo.
Guhamagarira ukwemera Umusi w’Izuka (Umusi w’Iherezo), aho ibiremwa bizozurwa inyuma y’urupfu, hanyuma hakaba ukubarirwa ivyo umuntu yakoze. Hazoba impembo nini (ubuzima bwiza bw’ibihe bidashira) ku wemeye akagira n’ivyiza, n’igihano gikomeye (ubuzima bubi) ku wahakanye akora ibibi.
Guhamagarira amategeko agororotse n’inyigisho zishemeye, hamwe no gukosora amakosa yagiye arashika mu myemerere y’amadini yabanje. Akarorero k’ivyo ni:
o Ku bijanye n’umugore: Ubuyahudi n’Ubukirisu bishira kuri Eva (umugore wa Adamu, amahoro abe kuri we) icaha co gutuma Adamu atumvira Imana mu kumushuka kurya ku giti yabujijwe (Itanguriro 3:12), kandi ko Imana yamuhanishije ububabare bwo gusama no kuvyara hamwe n’uruvyaro rwiwe (Itanguriro 3:16). Qur’an Yeranda yarasiguye ko ukugambarara kwa Adamu kwavuye ku kigeragezo ca Satani (ni kuvuga ko atari ku bw’umugore wiwe Eva) nk’uko biri muri [Surat Al-A'raf: 19-22] na [Surat Taha: 120-122], iivyo bikaba vyarakuyeho ugusuzugurwa kw’abagore kwari mu madini yabanje bivuye kuri ivyo vyemerewe. Islam yahamagariye gutera iteka umugore mu bihe vyose vy’ubuzima bwiwe. Nk’akarorero, Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) yavuze ati: “Uwufise umukobwa ntamwambure ubuzima (ntamuhambe akiri muzima), ntamucishe bugufi, kandi ntamuhe umuhungu wiwe agaciro kurusha uyo mukobwa, Allah azomwinjiza mw’Ijuru kubera uyo mukobwa.” [Vyavuzwe na Ahmad].
o Ku bijanye n’intambara: Mu gihe Ubuyahudi n’Ubukirisu bivuga inkuru nyinshi z’intambara zirimo kwica no kurandura bose harimwo abana, abagore, abakuze n’abagabo (Yosuwa 6:21 n’ahandi), ivyo bikaba bishobora gusigura ivyipfuzo vyo kwica n’ukutiyumvira ubwicanyi bwa kinyamaswa muri iki gihe (nk’ibibera muri Palestine), Islam yo igaragaza ukwihanganirana mu ntambara mu kubuza ubugome, kwica abana, abagore, abakuze n’abatari ku rugamba. Nk’akarorero, Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) yavuze ati: “Ntimuce umwana muto, canke umwana, canke umugore, canke umukambwe” [Vyavuzwe na Al-Bayhaqi], kandi ahamagarira kugirira neza imfungwa z’intambara no kubuza kubagirira nabi.
📚 Raba igitabu:
“Inyigisho za Islam n’ingene zitora umuti w’ingorane zo hambere n’izo muri iki gihe”.
“Islam's Teachings and How They Solve Past and Current Problems”.
Ubugira gatatu: Ibitangaza n’ibintu bidasanzwe Imana (Allah) yakoreye ku Muhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) kugira bibe ikimenyetso c’uko Imana imushigikiye. Ivyo bigabanyijemwo:
• Ibitangaza biboneka (vy’umubiri): nk’uko amazi yasohoka ava ku ntoke ziwe (amahoro abe kuri we), ivyo bikaba vyaragize uruhara runini mu gukiza abemera ngo ntibapfe bazize inyota mu bihe bitari bike.
• Ibitangaza bitaboneka (atari ivy’umubiri): nk’ibi bikurikira:
o Amasengesho yiwe yakirwa, nk’isengesho ryo gusaba imvura.
o Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) yaravuze ibintu vyinshi bitari bizwi (ivy’igitiri): nk’ubuhanuzi bwiwe ku bijanye n’ugufatwa kwa Misiri, Konstantinopoli na Yerusalemu, n’ibindi, hamwe n’ukwaguka kw’ubwami bw’Abayisilamu. Yaravuze kandi ivy’intsinzi ya Ascalon muri Palestine no kuyifatanya na Gaza (vyari bizwi mu mateka nka Gaza Ascalon), mu majambo yiwe agira ati: “Iciza kuruta jihadi yanyu ni kurinda imbibe, kandi iciza kuruta vyose kiri i Ascalon” [Silslatu Saheeha ya Al-Albani]. Ivyo vyerekana ko aho hantu hazoba ikibanza c’intambara zikomeye mu gihe kizokurikira, gisaba ukwihangana n’ukwihangana kwinshi ku barwanyi b’intungane barwanira mu nzira y’Imana. Ivyo yavuze vyose vyarabaye nk’uko yabivuze.
o Yaravuze kandi ivy’ukuri kwinshi kwa siyansi kuva kera kurenza imyaka 1400, hanyuma siyansi ya none iza kwemeza ukuri kwabyo. Nk’akarorero, yavuze ati: “Iyo ijoro mirongo ine na kabiri rirangiye ku ntango y’imbuto (y’umuntu), Imana irungika umumarayika ayigahindura, agashiraho ukumva kwayo, kubona kwayo, urukoba rwayo, inyama zayo n’amagufa yayo...” [Yakiriwe na Muslim].
- Siyansi ya none yerekanye ko mu ntango y’indwi ya karindwi (kuva ku musi wa 43 inyuma yo gutera inda), amagufa atangura kuboneka neza, kandi ishusho y’umuntu igatangura kwibonekeza, ivyo bikemeza ivyo Umuhanuzi yavuze.
• Igitangaza ca Qur’an (igitangaza gihambaye kuruta ibindi, kizoguma gushika ku musi w’imperuka), kubera uburyo bwayo budasanzwe mu mvugo, aho abarabu b’inararibonye mu buhinga bw’imvugo batashoboye kuzana n’igisomwa kimwe gusa gisa n’icayo, n’aho coba ari kigufi cane.
o Qur’an Yeranda yaravuze ibintu vyinshi vy’igitiri (ivyahise, ivy’ubu n’ivy’kazoza), harimwo n’ukuri kwinshi kwa siyansi ata muntu yari gushobora kumenya mu myaka irenga 1400 iheze. Hanyuma siyansi ya none iza kwemeza ukuri kwabyo. Ivyo vyatumye abahinga benshi mu vya siyansi bahindukirira Islam.
[Mu bashimye cane ivyerekeye ubumenyi bw’ikirere muri Qur’an harimwo Prof. Yoshihide Kozai – umuyobozi w’Ikigo c’Ubushakashatsi bw’Ikirere i Tokyo, mu Buyapani].
Nk’akarorero, Qur’an yerekanye ko Imana izobandanya yagura isi n’ijuru, nk’uko yavuze iti: “Ijuru twaryubatse n’ububasha, kandi mu vy’ukuri turiragura” [Adh-Dhariyat: 47].
Ivyo ntivyamenyekanye na siyansi gushika muri iki gihe ca none. Mbega ukuntu amajambo ya Qur’an ari ay’ukuri kandi ahamagarira ubumenyi no kwiyumvira!
Ivyo Imana yahishuriye bwa mbere mu mirongo ya Qur’an ni aya majambo: “Soma mw’izina ry’Umuremyi wawe yaremye” [Al-‘Alaq: 1].
Gusoma ni inzira ija ku bumenyi no gutahura, ari na vyo bituma ikiremwa muntu gitera imbere mu nzego zose z’ubuzima.
📚 Raba igitabu:
“Islam n’ivyo siyansi ya none yavumbuye nk’ibimenyetso vy’ubuhanuzi n’ubutumwa bwa Muhammad (amahoro abe kuri we)”.
“Islam and the Discoveries of Modern Science as the evidence and proofs of the prophethood and messengership of Muhammad (peace be upon him)”.
Iciyumviro gishingiye ku bwenge:
Ivyo vyose vyavuzwe ni ingingo ibereye ishobora gutahurwa n’abantu bose, hataravye urugero rw’ubwenge bwabo, kugira bamenye ukuri kw’umuhanuzi canke intumwa, bityo bakamenya ukuri kw’ubutumwa bwiwe. Iyo Umuyahudi canke Umukirisu abajijwe ati: “Ni kubera iki wemeye ubuhanuzi bw’umuhanuzi kanaka kandi utigeze ubona ibitangaza vyiwe?” inyishu iba iti: “Kubera ivyemezo bikurikirana vy’abashikiriza amakuru ku bitangaza vyiwe.”
Iyi nyishu iradushikana ku kwemera Umuhanuzi Muhammad, kuko ivyemezo bikurikirana vy’abashikirije ibitangaza vyiwe birenze kure ivy’abandi bahanuzi bose.
Uretse ivyo vyavuzwe, biciye mu buzima bwiwe (biographie) Imana yarinze, ukuri kw’ubutumwa bwiwe kuragaragara:
1. Ukwama ashishikara gushira mu ngiro ivyo yigisha, harimwo ibikorwa vy’ugusenga, inyigisho ziri hejuru n’ingeso nziza, hamwe n’ukutinya Imana n’ukutihambira ku buzima bw’isi burengana.
2. Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) yaranse ivyo abantu b’i Maka bamuhaye—ubutunzi, ubwami, icubahiro no kurongora abakobwa babo beza—kugira areke ubutumwa bwiwe (uguhamagarira ubumwe bw’Imana, kuyisenga yonyene, kureka gusenga ibigirwamana, gutegeka iciza no kubuza ikibi), naho yihanganiye imibabaro ikomeye, urwanko, gutotezwa, hanyuma n’intambara zivuye ku bantu biwe kubera ubwo butumwa.
3. Yariyitwararika cane kwigisha abasangirangendo biwe n’ihanga ryiwe kutarenza urugero mu kumushimagiza. Yavuze ati: “Ntimuze murenze urugero mu kunshimagiza nk’uko Abakirisu bashimagije mwene Mariya. Ndi umusavyi gusa, rero muvuge muti: ‘Umusavyi w’Imana n’Intumwa yayo’” [Sahih Bukhari].
4. Imana yaramurinze gushika ashikije ubutumwa bwiwe, kandi iramushimisha mu gushiraho igihugu ca Islam.
Mbega ivyo vyose ntibihagije kwemeza ko (amahoro abe kuri we) ari umunyakuri mu vyo yavuze kandi ko ari intumwa y’Imana?
Turabona ko ijambo “kandi yazanye n’aberanda ibihumbi cumi” riri mu Gitabu co Gusubira mu Vyagezwe (33:2) ryakuwe mu nyandiko y’icarabu inyuma y’ijambo [kandi yakomotse ku musozi wa Parani], ivyo bikaba bisa n’ubuhanuzi buvuga ku Muhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) nk’izuba rirashe rikamurikira mu mpande zose. Mu Gitabu c’Itanguriro (21:21) haravuga hati: “-Isimayeli- yabaye mu gahinga ka Parani,” kandi bizwi neza ko Isimayeli (amahoro abe kuri we) yabaye mu gihugu ca Hijaz. Ku bw’ivyo, imisozi ya Parani ni imisozi ya Hijaz i Maka, bikaba vyerekana neza Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we) igihe yinjiye i Maka ari umutsinzi ata maraso asesetse, akababarira abantu baho, ari kumwe n’abasangirangendo biwe ibihumbi cumi. Ico gice cakuweho [kandi yazanye n’aberanda ibihumbi cumi] kiraboneka mu nyandiko za King James Version, American Standard Version, n’iyitwa Amplified Bible.
• Vyongeye, mu ndirimbo z’abasenga ziri mu Zaburi (84:6), ijambo (Baca) rarahinduwe mu nyandiko y’icarabu kugira ntiryerekane neza urugendo rwo gusenga Kaaba i Maka, igihugu c’Umuhanuzi Muhammad, kuko Maka yitwa kandi (Baca). Iri jambo riravugwa muri Qur’an Yeranda nka (Baca) mu [Al-Imran: 96], kandi iri jambo riraboneka mu nyandiko za King James Version n’izindi [valley of Baka], aho inyuguti ya mbere y’ijambo [Baka] yanditswe mu buryo bw’inyuguti nkuru kugira yerekane ko ari izina ry’ahantu (izina ry’umwihariko), kandi amazina y’umwihariko ntahindurwa mu guhindura ururimi.
📚 Raba igitabu:
“Muhammad (amahoro abe kuri we) vy’ukuri ni Intumwa y’Imana”.
“Muhammad (Peace be upon him) Truly Is the Prophet of Allah”.
Ubugereranyo n’ukugene Ukwislamu ari idini rya bose (kw’isi yose): Islam ni idini ry’amahoro ryakira abantu bose, rikubahiriza uburenganzira bwabo kandi rigahamagarira ukwemera abahanuzi bose b’Imana (Allah).
- Islam izana ubugereranyo (ukudakabiriza canke kudasigaza inyuma) mu bintu vyose, cane cane mu vy’ukwemera. Iratunganya ikibazo gikomeye kiri mu Bukirisu kijanye na Kristu (amahoro abe kuri we), igahamagarira:
• Ukwemera ubuhanuzi bwa Yezu Kristu (amahoro abe kuri we), igitangaza c’ukuvuka kwiwe, n’igitangaza co kuvuga akiri mu gahinja, nk’ikimenyetso cavuye ku Mana co kweza nyina wiwe ku vyamwagirizwa n’Ubuyahudi, co kumutera iteka, no kwemeza ubuhanuzi n’ubutumwa bwiwe mu nyuma.
Mu buryo bw’ubwenge: iyi ni imvugo iringaniye kandi yumvikana, itandukanye n’ukutavyitaho kw’Ubuyahudi kwahakanye ubutumwa bwa Kristu (amahoro abe kuri we), bukamutuka no kuvuga ko yavutse mu busambanyi, bugatuka na nyina wiwe; kandi itandukanye n’ukurenza urugero kw’Ubukirisu kwatumye bamwitirira ubumana.
Ibisigura ibi mu buryo bw’ubwenge:
• Nk’uko kamere nzima n’ubwenge butemera ko umuntu yovanga kamere yiwe n’iy’igikoko (nk’ugushingiranwa kw’umuntu n’inka canke ibindi bikoko) kugira havemwo ikiremwa gifise kamere zibiri, nk’igice c’umuntu n’igice c’inka—kuko ivyo bitesha agaciro umuntu naho bose ari ibiremwa—ni ko nyene kamere nzima n’ubwenge bidashobora kwemera kuvanga kamere y’Imana n’iy’umuntu kugira havemwo ikiremwa gifise kamere zibiri (iy’Imana n’iy’umuntu), kuko ivyo bitesha agaciro Imana. Hari itandukaniro rinini cane hagati y’Imana n’umuntu, na cane cane ko ico kiremwa coba cavutse biciye mu bihimba vy’irondoka vy’umugore, kandi canecane iyo myemerere irimwo kubambwa, kwicwa no guhambwa inyuma yo gutukwa no gusuzugurwa (nko guterwa amate, gukubitwa, kwamburwa impuzu, n’ibindi). Iyo myemerere isuzugura Imana ntibereye na gato Imana ihambaye.
• Birazwi ko Kristu (amahoro abe kuri we) yararya kandi akenera kwiherera (kwituma). Ivyo ntibibereye kwitirirwa Imana canke kuvuga ko yinjiye mu mubiri w’umuntu yaremwe asinzira, anyara kandi yituma, atwara mu nda ibintu vyanduye.
• Nk’uko icombo gitoya kidashobora kwakira amazi y’inyanja, si vyumvikana kuvuga ko Imana yoshobora kuboneka mu nda y’ikiremwa gifise intege nke.
• Nk’uko bitumvikana ko umuntu yikorerera icaha c’uwundi, n’aho yoba ari se canke nyina, kandi ivyo bivugwa no mu Bukirisu: “Abavyeyi ntibazokwicirwa abana babo, kandi abana ntibazokwicirwa abavyeyi babo; umwe wese azokwicwa ku bw’icaha ciwe” (Gusubira mu Vyagezwe 24:16), hamwe n’iri jambo: “Uwakoze icaha ni we azopfa; umwana ntazokwirwa n’icaha c’umuvyeyi, kandi umuvyeyi ntazokwirwa n’icaha c’umwana...” (Ezekiyeli 18:20). Ntivyumvikana ko uruvyaro rwa Adamu rwokwitwararika icaha rutigeze rukora kubera ukudashikira amategeko kwa se Adamu. Ni co gituma iciyumviro c’icaha gikomoka ku muryango (icaha kiragwa) gihakana hisunzwe ivyo Bibiliya ubwayo ivuga. Bityo, iciyumviro c’icungu (atonement) na co gifatwa nk’ikitagira ishingiro kuko gishingiye ku vyiyumviro bidahuye n’ukuri kwumvikana mu buryo bw’ubwenge.
• Tuvuze ko ikigongwe Imana yahaye ukutumvira kwa Adamu (ari ukwarya ku giti cari kibujijwe gusa) gisaba kubambwa ku musalaba no kwicwa, kubera iki ico kibanza kitari kuba icya Adamu ubwiwe, we yakoze icaha, aho kuba icya Kristo—uwari umwigisha w’ukuri, umuntu w’intungane, w’ukwiyegurira Imana no kwitwararika nyina? Si ivyo gusa, ariko kandi bavuga ko vyari ngombwa ko Imana ubwayo ibambwa ku musalaba ikicwa mu gushika mu shusho y’umuntu?
• Tuvuge iki ku vyaha bikomeye n’ukurenga amategeko abantu bakoze inyuma ya Adamu? Mbega ivyo navyo vyosaba ko haba ukundi kubambwa ku musalaba no kwicwa kw’Imana mu yindi shusho y’umuntu? Iyo biba ari ukwo, isi yose yari gukenera ba Kristo ibihumbi kugira ngo bakore ico bavuga ko ari igikorwa co gucungura (atonement).
• Ni kubera iki Imana itobabarira Adamu nk’uko ibabarira ibindi vyaha (igihe yihanye kandi yicuza)? Mbega ntibishoboka kuri Yo? Birashoboka rwose.
• Nimba bavuga ko Kristu ari Imana kubera yavutse ata se, none tuvuge iki kuri Adamu (amahoro abe kuri we) yaremwe ata se canke nyina?
• Nimba bavuga ubumana bwa Kristu bushingiye ku bitangaza yakoze, none tuvuge iki ku Muhanuzi Muhammad n’abandi bahanuzi nabo bakoze ibitangaza vyinshi? Mbega na bo twovuga ko ari Imana? Oya, si ko biri.
Hariho n’ugusigurira kw’ivyiyumviro gufise uburemere:
Kubera ko kamere ya Kristo, uwo Ubukirisu bubona ko ari Umucunguzi w’Imana, yaba ari uwupfa canke atapfa, ibi bikurikira biragaragara:
1. Nimba akanyabuntu ka Kristu gashobora gupfa: Ubwo rero ntabwo ari Imana, kandi n’ivyovugwa ko yari Imana akaba n’Umucunguzi icarimwe biba ari ikinyoma.
2. Nimba akanyabuntu ka Kristu kadashobora gupfa kubera ko ari Imana, ubwo rero ntiyigeze apfa, kandi nka gutyo nta ncungu yabayeho.
• Ivyo twasiguye mu buryo bw’ubwenge ku kutumvikana kw’uguhuza kamere y’Imana n’iy’umuntu kugira havemwo ikiremwa gifise kamere zibiri mu mubiri w’umuntu, nk’uko bavuga kuri Kristu, biranashika no ku vyavuzwe mu yandi madini n’imico y’isi mu bihe bitandukanye, nk’ivyavuzwe kuri Krishna mu Buhindi, Buddha mu bihugu vy’Ubuseruko bwa Aziya, na Horus mu Banyegiputa ba kera, inkuru yiwe ikaba ishaje kuruta iya Kristu.
Bityo biragaragara ko iyi myemerere ari igitekerezo cakuwe mu myemerere y’amahanga ya kera—yambitswe mu nkuru zitandukanye, imigani n’inkuru z’ivy’abakurambere—ata shingiro rifise mu vyahishuwe n’Imana canke mu bwenge bufise ishingiro.
Ibisiguriro:
Ubukirisu buvuga ubumana bwa Kristu (amahoro abe kuri we), n’aho atigeze avuga ijambo na rimwe mu buryo bweruye mu nyandiko za Gospels avuga ko ari Imana canke ngo “munyumvire” canke “nsengerwa”, kandi atigeze na rimwe yigisha abigishwa biwe ivyo.
Ahubwo mu (Matayo 21:11) havuga ko Kristu ari umuhanuzi:
“Abantu bishuye bati: ‘Uwu ni Yezu, umuhanuzi.’”
Kristo (amahoro abe kuri we) yigishije abigishwa biwe gusenga bashira isura hasi (gusujuda), nk’uko bivugwa muri Matayo 26:39. Mbega yari yubamye imbere ya nde? Si imbere y’Imana yiwe?! Uku ni ko isengesho rikorwa no mu Islam.
Kristo kandi yigishije abigishwa biwe kuramukanya mu ndamutso y’amahoro nk’uko bivugwa muri (Yohana 20:21, 26), iyo nayo ikaba ari indamutso yo mu Islam, aho bavuga bati: “Amahoro abe kuri mwe”, maze uwishura akavuga ati: “Kandi kuri mwe abe amahoro.”
Abantu benshi, inyuma yo kwemera Islam, bavuga bati: “Ubu turi abakirisu beza kuruta uko twari turi, kuko dukurikiza inyigisho za Kristu.”
Turasigura: Mu Qur’an Yeranda harimwo igice cose citwa Surah Maryam, giteza iteka Kristu na nyina wiwe (amahoro abe kuri bo) mu buryo butaboneka mu Bibiliya.
o Islam irateza iteka Yezu Kristu na nyina wiwe, ikanahamagarira ukwemera ko ari umuhanuzi w’intore yatumwe n’Imana (Allah), no gukurikiza inyigisho ziwe aho zihuye n’inyigisho za Islam zazanwe n’Umuhanuzi Muhammad (amahoro abe kuri we).
📚 Raba igitabu:
“Ubiganiro bituje hagati y’Umukirisu n’Umusilamu”
“Ni kubera iki wokwihitiramwo Islam nk’idini?”
“A Quiet Dialogue Between a Christian and a Muslim.”
“Why choose Islam as a religion?”
Mu ncamake:
Kuko insiguro yatanzwe ishingiye ku bwenge butagira aho buhengamiye, ihuye n’ukuri kw’uko Imana yahaye umuntu ubwenge bwo gutandukanya iciza n’ikibi, kandi ihuye n’ivyipfuzo vy’imitima yera ishaka ukwemera kw’ukuri, ikibazo kibazwa uwamenye ukuri kw’ubutumwa bwa Muhamadi (amahoro abe kuri we) ariko atarakwemera ni iki:
• Ni igiki kibuza kwiyumvira Islam mu kuri, no gusuzuma nimba iguha inyishu ku bibazo vyawe (cane cane ivy’ukwemera Imana) utabona mu yandi madini? Kuko uzobazwa imbere y’Imana ku vyizigiro vyawe no ku mahitamwo yawe.
• Ni igihombo ikihe iyo ntsinze mu guhitamwo Islam, itanga inyishu zumvikana ku bibazo vyose ata guhata ubwenge, kandi ntituma umuntu areka ukwemera Kristu (amahoro abe kuri we) mu buryo butagongana n’ukuri n’ubwenge, hamwe n’urukundo n’icubahiro amufitiye, Kuko Kristo (amahoro abe kuri we) mu Islam afise icubahiro kinini kandi ciza cane, nk’uko nyina wiwe Bikira Mariya (amahoro abe kuri we) na we afise ikibanza c’iteka, kandi sinatakaza ukwemera ku muhanuzi n’umwe?
Imana ituyobore twese ku ciza no ku kuri.