Dženaza namaz nakon ukopa


Pitanje: Kakav propis ima dženaza nakon ukopa i


da li je ograničena vremenski mjesec dana?


Odgovor: Dženaza namaz nakon ukopa je sunnet


Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Kada Poslanik,


sallallahu alejhi ve selleme, ne bi pristutvovao dženazi


prije ukopa, klanjao bi je nakon nje, a čak i onaj koji je


već klanjao dženazu može da je ponovi sa klanjačima,


bilo da je ponovi dva ili tri puta. Poznato je kod islamskih


učenjaka da je dženaza vremenski ograničena mjesec


dana.1

Dženaza namaz u odsustvu


Pitanje: Da li se može klanjati dženaza namaz u


odsutştvu, kao što je Poslanik klanjao Nedžašiji ili je to


specifičan slučaj koji se odnosi samo na njega?


Odgovor: Dozvoljeno je klanjati dženazu namaz


u odsutnosti jer ju je klanjao i Poslanik, sallallahu alejhi


ve selleme, i taj propis nije specifičan samo za njega, jer


su i ashabi klanjali zajedno sa njim. Međutim, to treba


obavljati samo onima koji imaju u islamu neki ugled, a ne


svima.1


1 Fetaval-ledžnetid-da’imeti lil-buhusil-’ilmijjeti vel-ifta’, 8/418.


Način izražavanja saučešća


Pitanje: U posljednje vrijeme stanovnici


određenih sela na jednom mjestu razapinju šatore ukoliko


im neko umre i to traje tri dana. Na to mjesto dolaze


određene skupine ljudi te sjede u tim šatorima kako bi im


izrazili saučešće. Kada završi jedna skupina dolazi druga i


to traje tri dana. Porodica umrloga im ne priprema hranu


nego to čini neko iz zajednice, pogotovo ako se radi o


nekome ko je došao iz daleka.


Dakle, želimo pojašnjenje u vezi ovoga načina


gdje se šatori razapinju i gdje se ostaje tri dana, a to je već


postalo običaj ljudi.


Odgovor: Prvo: Uputstvo Poslanika, sallallahu


alejhi ve selleme, po ovom pitanju jeste da se izrazi


saučešće samo porodici umrloga.


Drugo: Sunnet je da se pripremi hrana za porodicu


umrloga. Abdullah b. Džafer veli: „Kada je stigla vijest


o pogibiji Džafera, Poslanik, sallallahu alejhi ve


selleme, je kazao: 'Pripremite Džaferovoj porodici


hranu, jer je njih zadesila nevolja.'“ Ovaj hadis bilježe


petorica, osim Nesaije.1


1 Kada se kaže: Bilježe petorica, pod tim se podrazumijevaju: Ebu


Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed.


Treće: Okupljanje u kući umrle osobe nakon


ukopa, te pravljenje hrane tom prilikom nije dozvoljeno, a


dokaz tome je predaja koju bilježi Ahmed od Džerira b.


Abdullaha El-Bedželija u kojoj stoji: „Smatrali smo


okupljanje u kući umrle osobe nakon ukopa, te


pravljenje hrane tom prilikom vidom naricanja.“


Četvrto: Postupak stanovnika tih sela prilikom


preseljenja umrle osobe nije dozvoljen i takvo nešto nema


osnove u šerijatu.2


2 Fetava-l-ledžneti-d-daimeti, 9/133-134.

Način klanjanja dženaze namaza


Pitanje: Kako se klanja dženaza namaz?


Odgovor: Dženaza se klanja na sljedeći način:


Treba donijeti početni tekbir, nakon kojeg odmah treba


učiti euzubilu, i ne treba se učiti početna dova.


Potom će se proučiti bismilla i Fatiha, a nakon


toga će se donijeti tekbir. Poslije tekbira se uče salavati na


Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, a to su oni salavati


koji se uče u namazu na sjedenju.


Zatim će se ponovo donijeti tekbir, te nakon njega


učiti dove koje su predajama prenesene, kao što je:


Allāhumma-gfir lehū ve-rhamhu ve 'āfihi va'fu 'anhu


ve ekrim nuzulehu ve vessi‘ mudhalehu vagsilhu bilmā'i


ves-seldži vel-bered ve neqqihi minel-hatājā kemā


neqqajtes-sevbel-ebjeda mined-denes ve ebdilhu dāren


hajren min dārihi ve ehlen hajren min ehlihi ve zevdžen


hajren min zevdžihi ve edhilhul-Džennete ve e'izhu min


'azābil-kabri ve min azābin-nāri, vefsah lehu fī kabrih,


ve nevvir lehū fīhi.


Ukoliko umrla osoba bude žensko neće se učiti


Allahumma-gfir lehu, nego: Allahumma-gfir leha.


4


Ukoliko umrla osoba bude dijete učiće se:


Allāhummedž’alhu li vālidejhi feretan ve edžren ve


šefī'an mudžaben. Allāhumme seqqil bihi


mevāzīnehumā, ve e'azim bihī udžūrehumā, ve elhiqhu


bi sālihi selefil-mu'minīn, vedž'alhu fi kefāleti Ibrāhīm,


ve qihī bi rahmetike 'azābel-džehīm.


Potom će se donijeti još jedan tekbir, nakon kojeg


se ništa ne uči, nego se malo sačeka, a onda preda selam


samo na desnu stranu.1


1 Vidjeti: El-Munteka min fetaval-Fewzan, 3/94.

Najbolje djelo koje se može učiniti za umrlu osobu


Pitanje: Koje je najbolje djelo koje se može


učiniti za umrlu osobu i šta znače riječi Poslanika


sallallahu alejhi ve selleme: „Es-salatu alejhim...“


Odgovor: Najbolje djelo koje se može učiniti za


umrlu osobu jeste dova, a dokaz tome je hadis: „Kada


umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri


slučaja: trajna sadaka, znanje kojim se drugi koriste i


pobožno dijete koje za njega dove upućuje.''1


Dova za umrlu osobu je bolja od svega. Bolja je i


od toga da klanjaš za umrlu osobu, udjeliš sadaku za nju,


obaviš hadž ili umru za nju, jer je Poslanik, sallallahu


alejhi ve selleme, u hadisu spomenuo: „...i pobožno


dijete koje za njega dove upućuje.“


Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije


spomenuo ni sadaku za umrloga, niti post, nego je


spomenuo dovu, što ukazuje da je bolja od poklanjanja


sevapa.


A riječi: Es-salatu alejhim podrazumijevaju


učenje dove za umrloga, jer es-salat nekada ima značenje


dove, kao u riječima Uzvišenog: „Uzmi Poslaniče iz


njihovih imetaka zekat, da bi im očistio imetke i da bi ih


1 Bilježi Buharija.


4


blagoslovio! Donosi na njih salat-dovu. Zaista tvoja dova


je smiraj za njih. Allah sve čuje i sve zna.“2


2 Likau-l-babi-l-meftuh, Ibn Usejmin, 7/22.