Propisi vezani za mikate
Propisi vezani za mikate 1
Propisi vezani za mikate
Mikati
Mikat je pojam kojim se označava mjesto i vrijeme ibadeta.
Mudrost određivanja mikata
Imajući u vidu da je Allah Uzvišeni Svoju kuću Ka'bu učinio svetom i poštovanom, On je,
također, učinio da zaštita te Kuće bude Mekka, a oko nje sveti prostor – mekkanski harem. Harem
ima svoju zaštitnu teritoriju koju ograničavaju mikati, koje nije dozvoljeno preći bez ihrama,
ukoliko čovjek ide na hadždž ili umru, a sve to iz počasti prema Allahu, i Njegovoj kući, te iz
počasti prema onima koji tu Kuću posjećuju.
Vrste mikata
Postoje dvije vrste mikata:
1. Vremenski mikati, i kada je u pitanju hadždž, njegov vremenski mikat je u mjesecima
ševvalu, zu-l-ka'deu, zul-hidždžetu, a kada je u pitanju umra ona se može obavljati u bilo koje
doba godine.
Čovjek može u obrede hadždža ući prvog dana mjeseca ševvala, a zadnje vrijeme do kad
može ući u obrede hadždža je prije zore prvog dana kurbanskog bajrama. Svi obredi hadždža
završavaju se sa zalaskom Sunca trinaestog dana mjeseca zu-l-hidždžeta, osim oprosnog tavafa, te
tavafa i sa'ja za onoga ko ima opravdanje, što se može obaviti do kraja mjeseca zul-hidždže.
2. Mikati vezani za mjesto. To su mjesta od kojih onaj koji želi obaviti hadždž ili umru,
ulazi u ihram i počinje sa obredima. Tih mikata ima pet:
Prvi: Zu-l-Hulejfa, i to je mikat za stanovnike Medine i one koji dolaze sa te strane. On je
od Mekke udaljen oko četiri stotine i dvadeset kilometara i predstavlja najudaljeniji mikat od
Mekke. Također se naziva i Vadi-l-akik, a džamija koja se tu nalazi naziva se Mesdžidu-ššedžereh.
Ovaj mikat se nalazi južno od Medine, a udaljen je trinaest kilometara od Poslanikove
džamije. Onome ko je ušao u ihrame, pohvalno je da klanja namaz u toj dolini gdje je mikat.
Propisi vezani za mikate 2
Drugi: Džuhfa, i to je mikat stanovnika Šama, Turske, Egipta, Maroka i svih onih koji
dolaze sa te strane. To je selo istočno od Rabiga, a udaljen je od Mekke stotinu osamdeset šest
kilometara. U današnje vrijeme, ljudi
ulaze u obrede u Rabigu koji se nalazi
zapadno od nje, na obali mora.
Treći: Jelemlem, i to je mikat
stanovnika Jemena i onih koji dolaze sa
te strane. Jelemlem predstavlja dolinu i
brdo koji su udaljeni od Mekke oko
stotinu dvadeset kilometara. U današnje
vrijeme ljudi ulaze u obrede od Sa'dije
koja se nalazi u dolini Jelemlema, sa
strane zapadne obale.
Čevrti: Karnu-l-menazil, i to je
mikat sa stanovnike Nedžda, Taifa i
svih onih koji dolaze sa te strane.
Danas je on poznat pod imenom Es-
Sejlu-l-Kebir, i udaljen je od Mekke,
otprilike sedamdeset pet kilometara.
Dolina Mahrem je najuzvišenija tačka
Karnu-l-menazila, a njime se do Mekke
proteže poznati put El-Heda.
Peti: Zatu Irk, i to je mikat
Iračana i svih onih koji dolaze sa te
strane. To je dolina koja se naziva
Dariba, a udaljena je od Mekke stotinu
kilometara, otprilike.
Onaj ko stanuje unutar granica mikata prema Mekki, ulazi u obrede sa mjesta gdje
stanuje.
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, veli da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, za Medinlije
odredio mjesto i vrijeme stupanja u ihram Zul-Hulejfu, za stanovnike Šama Džuhfu, za Jemence
Jelemlem, a za stanovnike Nedžda Karnul-menazil. To su mjesta za njih i za svakog drugog ko
bude preko njih dolazio i namjeravao obaviti hadždž i umru, a onaj ko je unutra iza tih mjesta, on
stupa u ihram od svoga doma (porodice). Tako stanovnici Mekke stupaju u ihram iz same
Mekke.1
Propis prelaska mikata bez ihrama – nijjeta otpočinjanja obreda
1. Nije dozvoljeno onome ko hoće da obavi hadždž ili umru da pređe mikat bez ihrama, a
ko to učini obavezan je da se vrati do mikata i da obuče ihram.
2. Ko pređe mikat, a ne želi da obavi hadždž ili umru, a zatim nakon toga hoće da ih
obavi, ući će u ihram na onome mjestu gdje mu se pojavila namjera za obavljanjem hadždža ili
umre.
1 Bilježi Buharija, br. 1526., i ovo je njegova verzija, i Muslim, br. 1181.
Propisi vezani za mikate 3
Osim kada je u pitanju samostalna umra; ako je onaj ko je stigao u Mekku zanijeti, treba
da izađe van granica harema, a ako je zanijeti van granica, onda će to učiniti tamo gdje se nalazi.
Mikat onih koji stanuju nakon što se pređe granica mikata prema Mekki
Ibn Abbas veli: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio je vrijeme i mjesto
oblačenja ihrama: Zul-Hulejfu za Medinelije, Džuhfu za stanovnike Šama, Karnul-Menazil
za stanovnike Nedžda, a Jelemlem za stanovnike Jemena. Ova su mjesta za njih i za svakog
onog koji preko njih naiđe, namjeravajući obaviti hadždž ili umru. Za onog koji je iza toga
mjesta unutra (između mikata i Mekke), on stupa u ihram ondje gdje je donio odluku za
hadž. Tako će Mekkelija stupiti u ihram iz same Mekke.“2
Mikat onoga ko pristiže u Mekku
1. Ako onaj ko dolazi u Mekku nije nastanjen u Mekki, a želi da obavi hadždž i umru,
onda će stupiti u obred na mikatu pored kojeg prolazi. Ako takav obavlja ifrad ili kiran hadždž,
učiniće tavaf i sa'j, a nakon toga će ostati u ihramima sve dok ne baci kamenčiće i ne ošiša se na
dan klanja kurbana, tj. prvog dana kurbanskog bajrama. Ukoliko obavlja hadždž temettu',
završiće sa umrom, skinuti ihrame, a zatim će zanijetiti hadždž osmog dana zu-l-hidždžeta i to sa
mjesta na kojem se nalazi u Mekki. Nakon toga će otići na Minu. „Pričao je Džabir b.
Abdullah, radijallahu anhuma, da je on činio hadždž sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve
sellem, kada je on gonio sa sobom deve (kurbane), a ashabi su učinili ihram samo za hadž,
pa im je Vjerovjesnik rekao: 'Oslobodite se svojih ihrama po završenom tavafu oko Ka'be i
sa'ju između Safe i Merve i pošišajte se, a potom ostanite kao slobodni dok ne bude nastupio
osmi dan zul-hidžeta. Tada stupite u ihram za hadž, a ono što ste ranije uradili, učinite
umrom!' 'Kako ćemo ga učiniti 'umrom, kada smo ga i imenovali hadžom?' – upitali su oni.
'Činite onako kako sam vam naredio!' – rekao je on. 'Da nisam gonio kurban, sigurno bih
učinio isto to što sam i vama naredio. Meni, međutim, nije dozvoljeno ono što je (u
ihramima) zabranjeno dok kurban ne stigne na svoje mjesto. ' Uradili su kako im je
naređeno.“3
2. Ko dođe u Mekku radi hadždža i umre, pa završi za obredima i nakon toga želi da obavi
drugu umru za sebe ili nekog drugog, mora da izađe do nekog mjesta van granica mekkanskog
harema, poput Ten'ima, kako bi sa tog mjesta zanijetio umru.
Ali ako obavi umru prije hadždža (i ostane unutar mekkanskog harema i želi učiniti
hadždž) onda može da ga zanijeti na mjestu na kojem se nalazi unutar Mekke. Prenosi se da je
Aiša, radijallahu 'anha zanijetila umru, pa kada je stigla nije tavafila oko Kabe, jer je dobila
menstruaciju, a pored toga je obavila sve obrede, te je zanijetila hadždž. Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, joj je na dan povratka sa Mine, kazao: „Tvoj tavaf će ti biti dovoljan i za hadždž i za
umru.“ Ona se nije zadovoljila jednim tavafom, pa je sa njom poslao Abdurrahmana do Tenima,
odakle je zanijetila umru nakon što je obavila hadždž. Muttefekun 'alejh.
Način ulaska u ihram u avionu
2 Bilježi Buharija, br. 1524., i ovo je njegova verzija, i Muslim, br. 1181.
3 Bilježi Buharija, br. 1568., i ovo je njegova verzija, i Muslim, 1216.
Propisi vezani za mikate 4
1. Ko sjedne u avion želeći da krene na haždž ili umru ili oboje, treba da zanijeti početak
obreda kada se približi mikatu iznad kojeg leti. Tada će obući odjeću za ihram, i zanijetiti, a ako
nema odjeću za ihram, onda će obući bilo koje platno koje se sastoji od dva dijela, poput čaršafa i
sl. Ako ni to ne nađe, onda će mu njegova odjeća (galabija) biti namjesto donje dijela ihrama, a
komad platna (šimag, gutra) kojim se pokriva glava biti namjesto gornjeg djela ihrama. Ako na
njemu ne bude ta vrsta odjeće, nego samo hlače ili slično tome, onda će nanijetiti da mu to budu
ihrami sve dok ne nađe ihrame. Prenosi se od Ibn Abbasa, da je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, nam je držao hutbu na Arefatu i rekao: 'Ko nema izar (ogrtač za donji dio
tijela) neka obuče sirval (pantalone, dugačke gaće), a ko nema nanule neka obuje mestve.'“4
2. Nije dozvoljeno onome ko želi da obavi hadždž ili umru da odgađa nijjet ulaska u
obrede dok ne sleti na aerodrom u Džiddi. Ako to uradi, onda mu je obaveza da se vrati do
najbližeg mikata kako bi sa njega zanijetio početak obreda, a najbliži mikat u tom slučaju je
Džuhfa.
3. Ko dođe u Džiddu radi neke potrebe, a potom mu se pojavi želja da obavi umru, ući će
u ihram na mjestu na kojem se nalazi. A onaj ko ode u Džiddu s ciljem obavljanja nekog posla, a
nakon toga umre, ući će u ihram nakon što okonča posao, i to na najbližem mikatu, Džuhfi, a
zatim će se zaputiti ka Mekki da obavi umru.
Propis onoga ko prolazi pored dva mikata
Obaveza je onome ko želi obaviti hadždž ili umru, a prolazi pored dva mikata, da uđe u
ihram na prvom mikatu koji mu dođe.
Ukoliko neko dolazi iz Egipta, Šama, Maroka ili iz Evrope, Amerike, i Afrike i prođe
pored mikata Zul-Hulejfe prije nego što dođe do svog mikata Džuhfe, obaveza mu je da uđe u
ihram na Zu-l-Hulejfi i nije mu dozvoljeno da prođe pored Zu-l-Hulejfe bez ihrama, jer je mikat
mjesto ihrama za sve one koji žive tu i prolaze pored njega.
4 Bilježi Buharija, br. 1843., i Muslim, br. 1178.