I sjeti se robova Naših Ibrahima i Ishaka i Ja‘kuba, sve u vjeri čvrstih i dalekovidnih. Mi ih posebno obdarismo vrlinom jednom: da im je uvijek bio na umu onaj svijet; i oni su, zaista, za Nas od onih odabranih dobrih ljudi. (Kur'an, Sad, ajet 45-47.)


O Isau, alejhi selam, kaže:


On je bio samo rob koga smo Mi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim učinili. (Kur'an, Ez-Zuhruf, ajet 59.)


Vjerovanje u Poslanike obuhvata četiri segmenta:


Prvi: Vjerovanje da je njihova poslanica od Allaha i da je istinita.


Ko ne vjeruje u samo jednog poslanika, ima status kao da ne vjeruje u sve njih, kao što kaže Uzvišeni Allah:


I Nuhov narod je smatrao lažnim poslanike. (Kur'an, Eš-Šu'ara, ajet 105.)


Allah ih naziva poricateljima svih poslanika, iako u to vrijeme nije bilo drugih poslanika osim Nuha.


Kršćani koji poriču Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, imaju status kao da poriču i Isaa alejhisselam, a posebno imajući u vidu da im je Isaa najavio dolazak Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji ima za cilj da ih izvede na Pravi put.


Drugi: Posebno vjerovanje u Poslanike čija imena znamo, poput Muhammeda, Ibrahima, Musaa, Isaa, i Nuha, koji se inače smatraju najodabranijim poslanicima.


Temelji vjerovanja


 36 


Allah Uzvišeni ih spominje na dva mjesta u Kur'anu. Prvi put u suri Ahzab, kada kaže:


Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od Isaa, sina Merjemina smo čvrst zavet uzeli (Kur'an, El-Azhab, ajet 7.)


A drugi put u suri Šura:


On vam propisuje u vjeri isto ono što je propisao Nuhu i ono što objavljujemo tebi, i ono što smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte! (Kur'an, Eš-Šura, ajet 13.)


U one Poslanike čija imena ne znamo, vjerujemo općenito. Allah Uzvišeni kaže:


I prije tebe smo poslanike slali, o nekima od njih smo ti kazivali, a o nekima ti nismo kazivali. (Kur'an, El-Mu'min, ajet 78)


Treći: Vjerovanje u ispravne predaje koje su do nas od njih prenešene.


Četvrti: Rad po vjerozakonu Poslanika koji nam je poslat, a to je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. On je poslat svim ljudima. Uzvišeni Allah kaže:


I tako Mi Gospodara tvoga, oni neće biti vjernici dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u dušama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. (Kur'an, En-Nisa, ajet 65.)


Temelji vjerovanja


 37 


Plodovi vjerovanja u Poslanike


Prvi: Spoznaja Allahove milosti i brige prema ljudima, a to se vidi iz činjenice da je poslao Poslanike kako bi ih uputili na Pravi put, te pojasnili način robovanja Allahu. Posebno važnost ovoga dolazi do izražaja kada znamo da razum sam po sebi, bez Objave, ovo ne može da spozna.


Drugi: Zahvalnost Allahu Uzvišenom na ovoj velikoj blagodati koju nam je ukazao.


Treći: Ljubav prema Poslanicima i iznošenje pohvale njima onako kako to dolikuje. Dakle, moramo ih voljeti i cijeniti, jer oni su od Allaha dostavili poslanicu, obožavali Ga i druge na to podsticali.


Inadžije negiraju Poslanike jer smatraju da oni ne mogu biti poslani iz ljudske rase. Ovaj njihov stav Uzvišeni Allah spominje i pobija ga riječima:


A ljude je, kad im je dolazila objava, odvraćalo od vjerovanja samo to što su govorili: Zar je Allah kao poslanika čovjeka poslao? Reci: Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mi bismo im s neba meleka za poslanika poslali. (Kur'an, El-Isra', ajet 94, 95.)


Allah pobija njihov stav jer je jasno da ljudima moraju biti poslanici ljudi. Da su na Zemlji meleki, Allah bi im kao poslanika poslao meleka koji bi bio poput njih.


Prenoseći riječi onih koji su negirali poslanike, Allah Uzvišeni navodi da su govorili:


Temelji vjerovanja


 38 


Vi ste ljudi kao i mi; hoćete da nas odvratite od onih kojima su se preci naši klanjali - pa, donesite nam čudo vidljivo! Mi jesmo ljudi kao i vi - govorili su im poslanici njihovi - ali, Allah daje poslanstvo samo onim robovima Svojim kojima On hoće; mi vam ne možemo donijeti čudo bez Allahove volje. (Kur'an, Ibrahim, ajet 10, 11.)


Temelji vjerovanja


 39 


Vjerovanje u Sudnji dan


Sudnji dan je dan kada će ljudi biti proživljeni, polagati račun i biti nagrađeni ili kažnjeni.


Nazvan je el-jevmu-l-ahir / zadnji dan, jer nema dana nakon njega. Džennetlije će se nastaniti u Džennetu, a džehennemlije u Vatri.


Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata troje:


Prvo: Vjerovanje u proživljenje, tj. dan kada će mrtvi biti proživljeni nakon što se u rog po drugi put puhne. Tada će ljudi ustati i krenuti ka svome Gospodaru, goli i neobrezani.


Allah Uzvišeni kaže:


Onako kako smo vas prvi put iz ništa stvorili, tako ćemo vas ponovo iz ničega stvoriti,-to je obećanje naše, Mi smo doista kadri to učiniti. (Kur'an, El-Anbija, ajet 104.)


Proživljenje je istina čiju ispravnost potvrđuju Kur'an, hadis i jednoglasan stav učenjaka.


Allah Uzvišeni kaže:


Vi ćete, poslije toga, pomrijeti, zatim ćete, na onome svijetu, oživljeni biti. (Kur'an, El-Mu'minun, ajet 15, 16.)


Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:


Temelji vjerovanja


 40 


„Na Sudnjem danu ljudi će biti proživljeni goli i neobrezani.“ (Bilježi Buharija)


Muslimani su složni da će Sudnji dan doći, i Allahova mudrost je u tome da se on desi, kako bi nagradio ili kaznio stvorenja, shodno njihovoj (ne) pokornosti Poslanicima koji su im slati.


Allah Uzvišeni kaže:


Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti? (Kur'an, El-Mu'minun, ajet 115.)


Obraćajući se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, Allah kaže:


Onaj koji ti objavljuje Kur’an sigurno će te vratiti na onaj svijet. (Kur'an, El-Kasas, ajet 85.)


Drugo: Vjerovanje u polaganje računa, nagradu i kaznu.


Čovjek će polagati račun za svoja djela i biće nagrađen ili kažnjen shodno njima. Na ovu činjenicu ukazuju Kur'an, sunnet i jednoglasan stav muslimana.


Allah Uzvišeni kaže:


Nama će se oni zaista vratiti i pred Nama će, doista, račun polagati! (Kur'an, El-Gašija, ajet 25, 26.)


Ko uradi dobro djelo, biće desetorostruko nagrađen, a ko uradi hrđavo djelo, biće samo prema zasluzi kažnjen, i neće im se učiniti nepravda. (Kur'an, El-A'nam, ajet 160.)


Temelji vjerovanja


 41 


Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti, pa se nikome neće nepravda učiniti; ako nešto bude teško koliko zrno gorušice, Mi ćemo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je to što ćemo Mi račune ispitivati. (Kur'an, El-Anbija, ajet 47.)


Ibn Omer, radijallahu 'anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:


„Allah će se približiti vjerniku, staviti na njega svoj zastor, pokriti ga i pitati: 'Znaš li taj grijeh, a znaš li taj grijeh? ''Da, Allahu moj' - kazat će on. 'I tako, kada mu prizna sve svoje grijehe i pomisli u sebi da je propao, Allah će mu reći: 'Pokrio sam ti ih još u zemaljskom životu, a danas ti ih još i opraštam', i potom će mu se dati knjiga njegovih dobrih djela. A što se tiče nevjernika i licemjera, pred svima će se viknuti: 'To su oni što su lagali na svoga Gospodara. Neka je Allahovo prokletstvo na nasilnike!'“ (Muttefekun alejh)


U drugom hadisu kaže:


„Ko htjedne uraditi dobro djelo, ali ga ne uradi - Allah će mu to kod Sebe upisati kao dobro djelo; a ako htjedne uraditi neko dobro djelo, pa ga i uradi - Allah će to djelo kod Sebe upisati kao deset, do sedam stotina, dobrih djela, pa i mnogo puta više. Ko htjedne uraditi neko loše djelo, pa ga i uradi- Allah će ga kod Sebe upisati kao jedno loše djelo.“


Muslimani su složni da postoji polaganje računa, a mudrost toga se ogleda u sljedećem: Allah Uzvišeni je objavljivao Knjige, slao Poslanike, ljudima naredio da


Temelji vjerovanja


 42 


prihvate i da rade po onome što je Poslanicima objavljivano, te naredio da se bori protiv onih koji to odbiju. Dakle, da nema polaganja računa i nagrađivanja, odnosno kažnjavanja shodno djelima, onda sve ovo spomenuto ne bi imalo smisla, a Allah Uzvišeni je čist od toga. Allah Uzvišeni na to ukazuje kada kaže:


I sigurno ćemo pitati one kojima smo poslanike slali, a pitaćemo, doista, i poslanike, i izložićemo im, pouzdano, sve što o njima znamo, jer Mi nismo odsutni bili. (Kur'an, El-A'raf, ajet 6, 7.)


Treće: Vjerovanje u postojanje Dženneta i Vatre i da je to vječno boravište za ljude. Džennet je kuća uživanja koju je Allah pripremio za vjernike, bogobojazne, one koji vjeruju u sve što im je propisano, pokoravaju se iskreno Allahu i slijede Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Mnogo je blagodati u Džennetu, u njemu ima ono što oko nije vidjelo, uho nije čulo i što ljudski razum ne može ni zamisliti.


Allah Uzvišeni kaže:


A oni koji vjeruju i čine dobra djela - oni su, zbilja, najbolja stvorenja, njih nagrada u Gospodara njihova čeka; edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti; Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni. To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga. (Kur'an, El-Bejjina, ajet 7, 8.)


I niko ne zna kakve ih skrivene radosti čekaju, kao nagrada za ono što su činili,. (Kur'an, Es-Sedžda, ajet 17.)


Temelji vjerovanja


 43 


Vatra je Kuća kazne koju je Allah pripremio za nevjernike i nepravedne, one koji su odbili pokornost Allahu i Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. U njoj se nalaze mnoge vrste kazne kakve čovjek ne može ni zamisliti.


Allah Uzvišeni kaže: Čuvajte se vatre za nevjernike pripremljene. (Kur'an, Ali Imran, ajet 131.)


Mi smo nevjernicima pripremili vatru čiji će ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomoć, pomoći će im se tekućinom poput rastopljene kovine koja će lica ispeći. Užasna li pića i grozna li boravišta! (Kur'an, El-Kahf, ajet 29.)


Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio, u njemu će vječno i zauvijek boraviti, ni zaštitnika ni pomagača neće naći. Na Dan kad se njihova lica u vatri budu prevrtala, govoriće: Kamo sreće da smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika slušali! I govoriće: “Gospodaru naš, mi smo prvake naše i starješine naše slušali, pa su nas oni s pravog puta odveli; Gospodaru naš, podaj im dvostruku patnju i prokuni ih prokletstvom velikim!” (Kur'an, El-Ahzab, ajet 64-68.)


U vjerovanje u Sudnji dan ulaze i događaji poslije smrti:


a) Kabursko iskušenje


To je pitanje koje će meleci uputiti čovjeku o njegovom Gospodaru, vjeri i poslaniku.


Temelji vjerovanja


 44 


Allah će u tome trenutku onoga koji je u Njega vjerovao pomoći i učiniti postojanim, pa će kazati: „Moj Gospodar je Allah, vjera mi je islam, a poslanik mi je Muhammed', dok će nevjernik kazati: 'Ne znam', a licemjer će reći: 'Ne znam, čuo sam ljude da to govore, pa sam i ja govorio.'“


b) kaburska patnja i uživanje


Kabursku patnju će imati nepravedni, licemjeri i nevjernici. Allah Uzvišeni kaže:


A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki budu ispružili ruke svoje prema njima: Spasite se ako možete! Od sada ćete neizdržljivom kaznom biti kažnjeni zato što ste o Allahu ono što nije istina iznosili i što ste se prema dokazima Njegovim oholo ponašali. (Kur'an, El-A'nam, ajet 93.)


Govoreći o faraonu i njegovoj porodici, Allah Uzvišeni kaže:


Oni će se ujutro i navečer u vatri pržiti, a kada nastupi Čas: Uvedite faraonove ljude u patnju najtežu! (Kur'an, El-Mu'min, ajet 46.)


U Muslimovom Sahihu nalazi se hadis kojeg prenosi Zejd b. Sabita, a u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:


„Da nećete nastaniti kaburove, ja bih zamolio Allaha da čujete dio kaburske patnje koju ja čujem.“ Zatim se okrenuo licem i kazao: 'Molite Allaha da vas sačuva patnje u Vatri.' Kazali su: 'Molimo Allaha da nas sačuva patnje u Vatri.' On reče: 'Molite Allaha da


Temelji vjerovanja


 45 


vas sačuva patnje u kaburu.' Rekli su: 'Molimo Allaha da nas sačuva patnje u kaburu.' On reče: 'Molite Allaha da vas sačuva svih vrsta iskušenja i vidljivih i skrivenih.' Oni kazaše: 'Molimo Allaha da nas sačuva i skrivenih i vidljivih iskušenja.' On reče: 'Molite Allaha da vas sačuva iskušenja koje će donijeti Dedždžal.' Oni rekoše: 'Molimo Allaha da nas sačuva iskušenja koje će donijeti Dedždžal.'“


Kaburska uživanja će imati vjernici. Allah Uzvišeni kaže:


Onima koji govore: Gospodar naš je Allah - pa poslije ostanu pri tome - dolaze meleki: Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan. (Kur'an, Fussilet, ajet 30.)


A zašto vi kad duša do guše dopre, i kad vi budete tada gledali, a Mi smo mu bliži od vas, ali vi ne vidite, zašto je onda kad niste u tuđoj vlasti ne povratite, ako istinu govorite? I ako bude jedan od onih koji su Allahu bliski - udobnost i opskrba lijepa i džennetske blagodati njemu..! (Kur'an, El-Vaki'a, ajet 83-89.)


Bera b. Azib prenosi hadis koji govori o vjerniku koji će odgovoriti na pitanja meleka:


„Zatim će doći glas s nebesa: ‘Istinu je rekao Moj rob pa mu pripremite posteljinu iz Dženneta, obucite ga džennetskom odjećom i otvorite mu prolaz ka Džennetu. 'Do njega će dopirati džennetski lijep i ugodan miris, a kabur će se proširiti koliko njegove oči mogu dokučiti.“ (Bilježi Ahmed i Ebu Davud u dugom hadisu).


Temelji vjerovanja


 46 


Plodovi vjerovanja u Sudnji dan


Prvi: Želja za što većom pokornošću Allahu, s nijjetom da se dobije Njegova nagrada.


Drugi: Strah od grijeha, jer nas oni vode ka Allahovoj kazni.


Treći: Vjerovanjem u Sudnji dan, vjernik zna da, ukoliko ga na ovome svijetu prođu neka dobra, to će mu biti nadoknađeno u Džennetu.


Nevjernici negiraju proživljenje nakon smrti, smatrajući to nemogućim. Ovakav zaključak je ništavan, a na njegovu neispravnost ukazuju šerijatski tekstovi, materijalni dokazi (osjetila) i razum.


Šerijatski dokazi:


Allah Uzvišeni kaže:


Nevjernici tvrde da neće biti oživljeni. Reci: Hoćete, Gospodara mi moga, sigurno ćete biti oživljeni, pa o onome šta ste radili, doista, biti obaviješteni! - a to je Allahu lahko. (Kur'an, Et-Tagabun, ajet 7.)


Sve nebeske Knjige govore o tome, potvrđujući tu činjenicu.


Materijalni dokazi:


Ljudi su još na ovome svijetu bili svjedoci oživljavanja mrtvih ljudi. U suri El-Bekari se navodi pet primjera:


Prvi primjer o narodu Musaovom kada su tražili da vide Allaha:


Temelji vjerovanja


 47 


I kada ste uglas rekli:


O Musa, mi ti nećemo vjerovati dok Allaha ne vidimo! - munja vas je ošinula, vidjeli ste. Zatim smo vas, poslije smrti vaše, oživili da biste zahvalni bili. (Kur'an, El-Bekara, ajet 55, 56.)


Drugi primjer koji govori o naređenju da se zakolje krava, kako bi saznali ime ubice:


I kada ste jednog čovjeka ubili, pa se oko njega prepirati počeli - Allah je dao da iziđe na vidjelo ono što ste bili sakrili - Mi smo rekli: Udarite ga jednim njezinim dijelom! - i eto tako Allah vraća mrtve u život i pruža vam dokaze Svoje da biste shvatili. (Kur'an, El-Bekara, ajet 72, 73.)


Treći primjer o ljudima koji su otišli iz svoga mjesta, bježeći od smrti:


Zar nisi čuo o onima koji su iz straha od smrti iz zemlje svoje pobjegli - a bijaše ih na hiljade. Allah im je rekao: Pomrite! - a poslije ih je oživio. Allah je, zaista, dobar prema ljudima, ali većina ljudi ne zahvaljuje. (Kur'an, El-Bekara, ajet 243.)


Četvrti primjer o čovjeku koji je prošao pored mjesta čiji su stanovnici umrli, pa je smatrao nemogućim da ih Allah oživi:


Ili za onoga koji je prolazeći pored jednog od temelja porušenog grada, povikao: Kako će Allah oživjeti ove što su pomrli? I Allah učini te on umre i tako ostade stotinu godina, a onda ga oživi i zapita: Koliko si ostao? - Dan ili dio dana - odgovori. Ne - reče


Temelji vjerovanja


 48 


On - ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i piće svoje - nije se pokvarilo; a pogledaj i magarca svoga - da te učinim dokazom ljudima - a pogledaj i kosti - vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblažemo. I kad njemu bi jasno, on povika: Ja znam da Allah sve može! (Kur'an, El-Bekara, ajet 259.)


Peti primjer o Ibrahimu koji je želio da vidi kako Allah oživljava mrtve:


A kada Ibrahim reče: Gospodaru moj, pokaži mi kako mrtve oživljuješ! - On reče: Zar ne vjeruješ? - Vjerujem - odgovori on - ali bih da mi se srce smiri. - Uzmi četiri ptice - reče On - i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne brežuljke, zatim ih pozovi, brzo će ti doći. Znaj da je Allah silan i mudar. (Kur'an, El-Bekara, ajet 260.)


Ovo su primjeri materijalnih dokaza koji ukazuju da je Allah u stanju da oživi mrtve, a već prije smo spomenuli slučaj Isaa, alejhisselam, koji je, Allahovom voljom, oživljavao mrtve i izvodio ih iz kabura.


Razumski dokazi na mogućnost proživljenja ukazuju dvojako:


Prvo: Onaj ko je stvorio nebesa i Zemlju i ono što je na njima iz ničega, može da to stvaranje ponovi.


On, Uzvišeni kaže:


On je taj koji iz ničega stvara i On će to ponovo učiniti, to je Njemu lahko. On je uzvišen i na nebesima i na Zemlji; On je silan i mudar. (Kur'an, Ar-Rum, ajet 27.)


Temelji vjerovanja


 49 


Onako kako smo vas prvi put iz ničega stvorili, tako ćemo vas ponovo iz ničega stvoriti, - to je obećanje naše, Mi smo doista kadri to učiniti. (Kur'an, El-Enbija, ajet 104.)


Kao odgovor onima koji su tvrdili da je nemoguće oživjeti truhle kosti, Allah Uzvišeni kaže Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:


Reci: Oživiće ih Onaj koji ih je prvi put stvorio; On dobro zna sve što je stvorio. (Kur'an, Ja Sin, ajet 79.)


Drugo: Vidimo zemlju koja je zamrla, pa kad Allah Uzvišeni spusti kišu, ona oživi, ustrepće i uzbuja, i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno. Onaj ko je u mogućnosti da zemlji vrati život, u mogućnosti je i da oživi mrtve.


Uzvišeni kaže:


Jedno od znamenja Njegovih je i to što ti vidiš suhu zemlju, a kad na nju spustimo kišu, ona se pokrene i uzbuja. Onaj ko njoj daje život oživiće, sigurno, i umrle, jer On može sve. (Kur'an, Fussilat, ajet 39.)


Mi s neba spuštamo vodu kao blagoslov, i činimo da, uz pomoć njenu, niču vrtovi i žito koje se žanje i visoke palme u kojih su zameci nagomilani jedni iznad drugih, kao hranu robovima, i Mi njome oživljavamo mrtav predjel; takvo će biti i oživljenje. (Kur'an, Kaf, ajet 9-11.)


Također, određene zabludjele skupine negiraju postojanje kaburskog uživanja i patnje, govoreći da, ukoliko otkrijemo umrlu osobu, nećemo vidjeti nikakvo


Temelji vjerovanja


 50 


kažnjavanje niti uživanje, niti ćemo vidjeti da se kabur proširio ili suzio.


Ovaj stav je neispravan, na što ukazuju šerijatski, materijalni i razumski dokazi:


Već smo spomenuli šerijatske tekstove koji ukazuju na postojanje kaburske patnje i uživanja.


Prenosi Buhari u svome Sahihu od Ibn Abbasa:


„Izišavši na jednu medinsku gradinu, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo je glas dvojice ljudi kako se muče u svojim kaburima..,“ U nastavku hadisa se navodi da se jedan od njih nije čuvao mokraće, a drugi je išao i prenosio tuđe riječi.


Materijalni dokazi:


Ponekada osoba koja spava u snovima vidi da je na prekrasnom, velikom mjestu gdje uživa ili da se nalazi na nekom uskom prostoru gdje se pati, pa se i probudi zbog onoga što vidi. Iako je sve to vidjela, ona se ipak nalazi na svome krevetu i leži. San je srodnik smrti i zato ga Allah naziva smrću (vefat), kada kaže:


Allah uzima duše u času njihove smrti, a i onih koji spavaju, pa zadržava one kojima je odredio da umru, a ostavlja one druge do roka određenog. (Kur'an, Ez-Zumer, ajet 42.)


Razumski dokazi:


Nekada osoba koja spava u snovima vidi nešto što je zaista takvo u stvarnosti, vidi Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, u pravom njegovom liku, ali i pored toga što to


Temelji vjerovanja


 51 


vidi, on se nalazi u svojoj sobi, na svome kevetu, daleko od svega toga. Ako za takvo nešto postoji mogućnost na ovome svijetu, zašto onda nije moguće da bude prisutno na onome?


Što se tiče njihovih riječi da ukoliko otkrijemo umrlu osobu, nećemo vidjeti nikakvo kažnjavanje niti uživanje, na to se može odgovoriti iz više aspekata:


Prvi: Šerijatu se nije dozvoljeno suprotstavljati sa ovakvim zaključcima, jer da onaj ko se njima služi stvarno razmisli, znao bi da su oni ništavni.


U jednom stihu se kaže:


Koliko ima onih koji negiraju ispravan govor zbog pogrešnog razumijevanja?!


Drugi: Kaburski život ulazi u nevidiljivi svijet kojeg materijalni dokazi ne mogu pojasniti, jer da je to moguće onda vjerovanje u nevidiljivi svijet ne bi imalo smisla.


Treći: Kabursku patnju ili uživanje osjeća samo umrla osoba, kao npr. kada samo onaj koji sanja nešto, osjeća da sanja, dok oni koji su pored njega ne primijete ništa od onoga što on vidi i osjeća.


Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, je dolazila Objava dok je bio među ashabima, ali oni to nisu čuli. Nekada bi mu dolazio melek u liku čovjeka koji bi sa njim razgovarao, a ashabi to niti bi čuli, a niti vidjeli.


Četvrti: Stvorenja su ograničena u shvatanju i viđenju određenih stvari i pojava. Niko nije u mogućnosti


Temelji vjerovanja


 52 


da vidi sve što postoji. Svih sedam nebesa i Zemlja, te ono što je na njima veličaju Allaha, i to veličanje čuje samo Allah i oni kojima On dozvoli da to čuju.


O tome Uzvišeni Allah kaže:


Njega veličaju sedam nebesa, i Zemlja, i oni na njima; i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga; ali vi ne razumijete veličanje njihovo – On je doista blag i mnogo prašta. (Kur'an, El-Isra', ajet 44.)


A također, ni šejtane ni džine ne vidimo, iako oni putuju po Zemlji.


Dolazili su Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i slušali Kur'an, a zatim odlazili svome narodu da ih opominju. I pored svega toga, mi ih ne vidimo.


O tome Uzvišeni Allah kaže:


O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede šejtan kao što je roditelje vaše iz Dženneta izveo, skinuvši s njih odjeću njihovu da bi im stidna mjesta njihova pokazao! On vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite. Mi smo učinili šejtane zaštitnicima onih koji ne vjeruju. (Kur'an, El-A'raf, ajet 27.)


Ako stvorenja nisu u stanju da vide i dokuče sve što postoji, onda im nije dozvoljeno da negiraju nevidljivi svijet koji nisu u stanju da vide.


Temelji vjerovanja


 53 


Vjerovanje u kader (Allahovu odredbu)


Kader je Allahova odredba svega što se dešava, zasnovana na Njegovom znanju i mudrosti.


Vjerovanje u kader obuhvata četiri stvari:


Prva: Vjerovanje da Uzvišeni Allah zna sve i pojedinačno i općenito, bez obzira da li se radilo o onome što on čini ili što čine Njegovi robovi.


Druga: Vjerovanje da je sve to zapisano u Ploči pomno čuvanoj. O ove dvije stvari, Uzvišeni Allah kaže:


Zar ne znaš da je Allahu poznato sve što je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi; to je, uistinu, Allahu lahko! (Kur'an, Hadždž, ajet 70.)


U Muslimovom Sahihu navodi se hadis od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:


„Allah je zapisao sve što će se dešavati, još pedeset hiljada godina prije nego što je stvorio nebesa i Zemlje.“


Treća: Vjerovanje da svi događaji i pojave bivaju Allahovom voljom i htijenjem, bez obzira da li se radilo o onome što On čini ili što čine Njegova stvorenja.


Govoreći o onome što On čini, Uzvišeni kaže:


Gospodar tvoj stvara šta hoće, i On odabira. (Kur'an, El-Kasas, ajet 68.)


Temelji vjerovanja


 54 


Allah čini što On hoće. (Kur'an, Ali Imran, ajet 40.)


On vas oblikuje u matericama kako On hoće. (Kur'an, Ali Imran, ajet 6.)


Govoreći o onome što čine stvorenja, On Uzvišeni kaže:


A da Allah hoće, okrenuo bi ih protiv vas i oni bi se, uistinu, protiv vas borili. (Kur'an, En-Nisa, ajet 90.)


A da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi učinili; zato ti ostavi njih, i ono što izmišljaju. (Kur'an, El-A'nam, ajet 112.)


Četvrta: Vjerovanje da su sva Allahova stvorenja i sve što rade, sve njihove osobine i pokreti stvoreni od strane Njega.


Allah Uzvišeni kaže:


Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim. (Kur'an, Ez-Zumar, ajet 62.)


Koji je sve stvorio i kako treba uredio! (Kur'an, Furkan, ajet 2.)


Prenoseći riječi Ibrahima, alejhi selam, koje je uputio svome narodu, Uzvišeni Allah kaže:


Allah stvara i vas i ono što napravite. (Kur'an, Es-Saffat, ajet 96.)


Vjerovanje u kader na način kakav smo spomenuli, nije u koliziji sa htijenjem i mogućnošću


Temelji vjerovanja


 55 


čovjeka da postupa shodno slobodnom izboru, jer i šerijat i činjenice u stvarnosti dokazuju da je to dvoje moguće.


Šerijatski dokazi:


Govoreći htijenju, Uzvišeni Allah kaže:


Pa ko hoće, Gospodaru svome će, kao utočištu, poći. (Kur'an, En-Neb'a, ajet 39.)


I vi njivama vašim prilazite kako hoćete. (Kur'an, El-Bekara, ajet 223.)


Govoreći o snazi i mogućnosti, Allah Uzvišeni kaže:


Zato se Allaha bojte koliko god možete, i slušajte i pokoravajte se. (Kur'an, Et-Tagabun, ajet 16.)


Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi. (Kur'an, El-Bekara, ajet 286.)


Što se tiče stvarnosti u kojoj čovjek živi, jasno je svima da čovjek ima snagu i moć, te mogućnost da uradi ili ostavi nešto, ali da njegova mogućnost zavisi od Allahovog htijenja.


Allah Uzvišeni kaže:


Onome od vas koji hoće da je na Pravome putu, a vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, neće! (Kur'an, Et-Takvir, ajet 28, 29.)


Cijeli svemir je u vlasništvu Allaha i ništa se ne dešava bez Njegove volje.


Temelji vjerovanja


 56 


Vjerovanje u odredbu na način kako smo to opisali ne daje čovjeku pravo na opravdanje da ostavlja obaveze i da čini zabrane, jer pravdati to odredbom neispravno je iz više aspekata:


Prvi: Allah Uzvišeni kaže: Mnogobošci će govoriti:


Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci naši, niti bismo išta zabranjenim učinili. Tako isto su oni prije njih poricali, sve dok Našu kaznu nisu iskusili. Reci: Imate li kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite i vi samo neistinu govorite. (Kur'an, El-A'nam, ajet 148.)


Dakle, da je odredba bila opravdanje, Allah Uzvišeni ih ne bi kaznio.


Drugi: Allah Uzvišeni kaže:


O poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. - A Allah je silan i mudar. (Kur'an, En-Nisa, ajet 165.)


Odredba, dakle, nije opravdanje, jer da jeste, onda ne bi negirali poslanike, imajući u vidu da se njihovo odbijanje istine nakon što su došli poslanici desilo Allahovom odredbom.


Treći: Bilježi Buharija, i ovo je njegova verzija i Muslim od Alije, radijallahu 'anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:


Temelji vjerovanja


 57 


„Svakome je od vas već određeno mjesto u Džennetu i mjesto u Vatri. 'Allahov Poslaniče', upitali su, 'zar se nećemo na to osloniti?' Odgovorio je: 'Radite, a svakome je olakšano (ono što mu je određeno)!' a zatim proučio: Onome koji udjeljuje i grijeha se kloni...“ (Kur'an, El-Lejl, ajet 5.)


A u Muslimovoj verziji stoji: „Svakome je olakšano ono zbog čega je stvoren.“


Dakle, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da se čine dobra djela, i da se ne oslanja na odredbu.


Četvrti: Allah Uzvišeni je naredio čovjeku određena djela, a neka zabranio, i nije ga opteretio preko njegovih mogućnosti.


Allah Uzvišeni kaže:


Zato se Allaha bojte koliko god možete. (Kur'an, Et-Tagabun, ajet 16.)


Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih. (Kur'an, El-Bekara, ajet 286.)


Da je čovjek prisiljen (odredbom) da radi i djeluje, onda bi bio opterećen nečim što nije u mogućnosti. Zato, ukoliko učini određeni grijeh iz neznanja, zaborava ili prisile, neće biti griješan, jer ima opravdanje.


Peti: Allahova odredba je skrivena tajna koju ne poznajemo dok se ne desi, a čovjekova želja da uradi neko djelo javlja se prije nego što ga uradi, i zbog ovoga


Temelji vjerovanja


 58 


neosnovano je pravdati se odredbom, jer ne može biti čovjeku opravdanje nešto što nije znao.


Šesti: Ponekada vidimo čovjeka kako se trudi u činjenju onoga što mu odgovara u materijalnom smislu, sve dok to ne ostvari, a pri tome ne poteže za onim što mu ne odgovara, pravdajući to odredbom. Dakle, postavlja se pitanje, zašto se ne pravda kaderom, pa ostavi to što mu je korisno, a prihvati se onoga što mu šteti?


Navešćemo primjer koji pojašnjava ovo: Šta će izabrati čovjek pred kojim se nađu dva puta: prvi koji ga vodi mjestu koje je nemirno, gdje je haos i ubijanje, ili drugi vodi koji ga mjestu koje je mirno i pogodno za život?


Izabraće drugi put, jer je nemoguće da razumna osoba izabere put koji ga vodi u probleme, a zatim da taj odabir pravda odredbom. Dakle, postavlja se pitanje, zašto onda kada je u pitanju Onaj svijet bira put koji ga vodi u Vatru, a onda to pravda odredbom?


Drugi primjer: Kada se bolesniku ponudi određeni lijek koji će mu koristiti, on će ga uzeti, pa makar mu i ne bio ugodan, ili kada mu se zabrani hrana koju voli, kako bi se izliječio, on će je ostaviti, samo da mu bude bolje.


Dakle, neće se desiti da ostavi lijek i da jede hranu koja mu šteti, a da to kasnije pravda odredbom. Pa onda, zašto čovjek ostavlja ono što mu je vjerom naređeno i to ostavljanje pravda odredbom?


Sedmi: Ukoliko osobi koja svoju nepokornost pravda odredbom, neko ukrade imetak ili je napadne, a


Temelji vjerovanja


 59 


zatim kaže: Nemoj me kritikovati jer to je Allahova odredba, ona takvo pravdanje neće prihvatiti. Dakle, neće prihvatiti pravdanje odredbom od strane onoga koji ga napadne i koji se pravda odredbom pri kršenju Allahovog zakona.


Navodi se slučaj da je Omeru dovedena osoba koja je ukrala nešto, pa je kazala: „Polahko, o vođo pravovjernih, to se desilo Allahovom odredbom.“ On je tada kazao: „I odsjecanje tvoje ruke desiće se Allahovom odredbom.“


Plodovi vjerovanja u Allahovu odredbu


Prvi: Oslanjanje na Allaha prilikom činjenja onoga što je čovjeku potrebno, jer sve zavisi od Njegove odredbe.


Drugi: Čovjeku ne treba da se pojavi samoljublje ukoliko postigne svoj cilj, jer to je Allahova odredba koju je Allah odredio. Smatranjem da je to čovjekova zasluga, zaboravlja se zahvalnost Allahu.


Treći: Smirenost i spokoj kada je u pitanju Allahova odredba. U ovakvom stanju čovjek ne tuguje ako ne ostvari nešto što mu je drago ili ga pogodi nešto što ne voli, jer zna da je to Allahova odredba koja se morala desiti. Allah Uzvišeni kaže:


Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu, uistinu, lahko - da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali


Temelji vjerovanja


 60 


onome što vam On dade. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce. (Kur'an, El-Hadid, ajet 22, 23.)


Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:


„Čudno li je stanje vjernika, on je uvijek u dobru i u takvom stanju može biti samo vjernik. Ako ga zadesi dobro, on se zahvali i bude mu dobro, a ako ga zadesi zlo, on se strpi i opet mu bude dobro.“ (Muslim)


Dvije su grupacije koje su skrenule kada je u pitanju Allahova odredba:


Prva: Džebrijje


Oni kažu da je čovjek prisiljen da čini ono što čini i da nema ličnog izbora.


Druga: Kaderijje


Oni smatraju da čovjek ima apsolutno pravo izbora i da Allahova volja i odredba nimalo ne utiče na njegov izbor.


Odgovor skupini Džebrija:


Allah Uzvišeni je potvrdio da čovjek posjeduje želju i htijenje i da je on taj koji čini određeno djelo. On kaže:


Jedni od vas su željeli ovaj svijet, a drugi onaj svijet. (Kur'an, Ala Imran, ajet 152.)


I reci: Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće - neka vjeruje, a ko hoće - neka ne vjeruje! Mi smo


Temelji vjerovanja


 61 


nevjernicima pripremili vatru čiji će ih dim sa svih strana obuhvatiti. (Kur'an, El-Kehf, ajet 29.)


Ko čini dobro, u svoju korist čini, a ko radi zlo, na svoju štetu radi. - A Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima Svojim. (Kur'an, Fussilat, ajet 46.)


U stvarnosti vidimo da čovjek pravi razliku između svojih postupaka koje svojevoljno radi i onih na koje ne može utjecati. Na prvu vrstu postupaka niko ga nije natjerao i čini ih svojom voljom, dok na drugu ne može utjecati i ne čini ih svojevoljno.


Odgovor skupini Kaderijja kroz prizmu šerijatskih i razumskih dokaza:


Šerijatski dokazi:


Allah je sve što postoji stvorio i sve se dešava Njegovom voljom. U Svojoj knjizi pojasnio je da se postupci robova dešavaju Allahovom voljom. On Uzvišeni kaže:


Da je Allah htio, ne bi se međusobno oni poslije njih ubijali, kad su im jasni dokazi već došli, ali oni su se razišli; neki od njih su vjerovali, a neki su poricali. A da je Allah htio, oni se ne bi međusobno ubijali, ali Allah radi ono što On želi. (Kur'an, El-Bekara, ajet 253.)


A kad bismo htjeli, svakog čovjeka bismo na Pravi put uputili, ali Ja sam već istinu rekao: Napuniću, zaista, Džehennem džinima i ljudima zajedno! (Kur'an, Es-Sagda -, ajet 13.)


Temelji vjerovanja


 62 


Razumski dokaz:


Sve što postoji u vlasništvu je Allaha, a i čovjek je jedan dio toga, pa zbog toga, on nije u stanju da čini ono što želi, ukoliko to nije Allahova volja.


Temelji vjerovanja


 63 


Ciljevi islamskog vjerovanja


Cilj je nešto čemu se teži i što se želi ostvariti.


Što se tiče ciljeva islamskog vjerovanja, oni su, između ostalog, sljedeći:


Prvi: Iskreno obožavanje samo Allaha Uzvišenog, jer On je Stvortelj koji nema sudruga.


Drugi: Oslobađanje razuma od svih vidova zbunjenosti koji ga pogađaju ukoliko srce nije čvrsto u vjeri. Ukoliko srce nije napunjeno ispravnim vjerovanjem, onda će ono ili biti podložno želji za sticanjem materijalnog ili će biti zaokupirano raznim vidovima zabluda i zbunjenošću.


Treći: Duševna i ideološka smirenost koja ne dozvoljava bilo kakvu pometnju u vjerovanju, jer u tom stanju čovjek se veže za svoga Tvorca, zadovoljan je svime što On odredi, bilo da je vezano za prirodna dešavanja ili šerijatske propise.


Četvrti: Ispravnost nijjeta i postupaka prilikom obožavanja Allaha, kao i prilikom ophođenja sa stvorenjima. Temelj vjerovanja u Poslanike je slijeđenje njihovog puta koji je čist i ispravan i kada je riječ o nijjetima, a i o postupcima.


Peti: Ozbiljnost i odlučnost u svakodnevnom životu, u smislu da se iskoristi svaka prilika za činjenje dobrog djela, kako bi se zaradilo što više sevapa i da se


Temelji vjerovanja


 64 


udalji od svake prilike za činjenje lošeg djela, kako bi se spasilo kazne.


Jedan od temelja vjerovanja jeste i vjerovanje u proživljenje i polaganje računa. Allah Uzvišeni kaže:


Svima će pripasti nagrada ili kazna, prema onome kako su postupali, jer je Gospodar tvoj bdio nad onim što su radili. (Kur'an, El-A'nam, ajet 132.)


Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je podsticao ljude na ostvarenje ovog cilja, govoreći:


„Jak vjernik je bolji i Allahu draži od slabog vjernika, a u obojici je dobro. Teži onome što će ti koristiti i traži Allahovu pomoć u tome, a nemoj očajavati. Ako te nešto zadesi, nemoj reći: ‘Da sam uradio tako i tako, bilo bi tako i tako’, nego reci: ‘To je Allahova odredba i On čini što hoće’, jer ‘da sam’ šejtanu otvara mogućnost djelovanja.'” (Bilježi Muslim)


Šesti: Izgradnja jake zajednice koja će se truditi u širenju vjere i koja neće biti ravnodušna na probleme koji je pogode.


Allah Uzvišeni kaže:


Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni! (Kur'an, El-Hugurat, ajet 15.)


Temelji vjerovanja


 65 


Sedmi: Ostvarenje sreće na ovome i na budućem svijetu, kroz popravak pojedinca i zajednice, te postizanje nagrade kod Allaha Uzvišenog, o čemu On kaže:


Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili. (Kur'an, En-Nisa, ajet 124.)


Ovo su samo neki od ciljeva islamskog vjerovanja, a mi molimo Allaha da nam pomogne u njihovom ostvarivanju.


Temelji vjerovanja