Ramazan i Kur’an





Ramazan i Kur’an  1 


Ramazan i Kur'an


Neke vrijednosti Kur'ana


1. Kur'an je uputa (uputstvo)


Ovo je jedna od karakteristika Kur'ana koja se spominje i u samome


Kur'anu: uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali., tj. njegovim


ajetima i značenjima oni bivaju upućeni, tako što ih on izvodi iz tmina širka,


neznanja i grijeha na svjetlo tevhida, znanja i pokornosti.


Oni Kur'an uzimaju kao uputu što dovodi do njihove sreće i uspjeha i na


ovome i na budućem svijetu, kao što Uzvišeni veli: Ovaj Kur’an vodi


jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu


vijest da ih čeka nagrada velika. (El-Isra, 9.)


2. Kur'anske pouke su najbolje pouke, njegovi savjeti su najbolji


savjeti i njegova kazivanja su najljepša kazivanja. Allah Uzvišeni kaţe:


Objavljujući ti ovaj Kur’an, Mi tebi o najljepšim događajima kazujemo iako


si prije njega, doista, jedan od neukih. (Jusuf, 3.)


3. Kur'an je lijek


Allah Uzvišeni veli: O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara


vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima. (Junus, 57.) On je


lijek za srca od raznih sumnji i bolesti koje pogađaju i srce i tijelo. Međutim,


ovom vrstom lijeka se mogu okoristiti samo vjernici. Uzvišeni Allah veli: Mi


objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima


on samo povećava propast. (El-Isra, 82.) Reci: On je vjernicima uputstvo i


lijek. (Fussilet, 44.)


4. Kur'an je ukazao i riješio mnoga razilaženja između jevreja i


kršćana po pitanju određenih historijskih podataka, poput razilaţenja oko Isaa,


alejhisselam i drugih vjerovjesnika.


Allah Uzvišeni veli: Ovaj Kur’an sinovima Israilovim kazuje najviše o


onome u čemu se oni razilaze. (En-Neml, 76.).1


1 Pogledati: Tefsir Ibn Kesir, 3/597.


Ramazan i Kur’an  2 


Dakle, da sljedbenici Knjige razumiju (vaţnost Kur'ana), učili bi o


svojoj historiji iz ove Knjige, za koju Allah veli: laž joj je strâna, bilo s koje


strane. (Fussilet, 42.)


Ali, kako da po ovom pitanju ne budu nemarni sljedbenici Knjige, kada


je takvo stanje i sa mnogim vjernicima koji su zapostavili Kur'an i poveli se


za njima u velikoj mjeri.


Vjernik koji slijedi ovu Knjigu posjeduje mnoge istinite informacije i


historijske činjenice koje ne posjeduju sljedbenici Knjige o svojoj vjeri koja je


u mnogo toga iskrivljena uticajem zlih svećenika.


5. Kur'an obuhvata i mnoge informacije i saznanja vezana za ovaj


svijet, bilo na način da o njima govori direktno i detaljno ili samo ukazuje na


njih. Još uvijek traju određena naučna istraţivanja vezana za čovjeka,


ţivotinje, biljke, plodove, Zemlju, more, kosmos, i pojave u njemu i dolazi se


do saznanja o kojima Kur'an prije mnogo stoljeća govori. Ovo je dovelo do


toga da mnogi istraţivači nevjernici postanu vjernici.


Allah Uzvišeni kaţe: Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za


sve. (En-Nahl, 89.)


U Knjizi Mi nismo ništa izostavili. (El-En'am, 38.)


Sve što je ljudima potrebno kako bi popravili svoje stanje i ostvarili


sreću na onome svijetu postoji u Kur'anu, kao što o tome govore prethodna


dva citirana ajeta. Ovo nikako ne znači da Sunnet treba zapostaviti, jer onaj ko


slijedi Kur'an, neminovno mora slijediti i Sunnet. Allah Uzvišeni u Kur'anu na


mnogo mjesta usmjerava ka slijeđenju Poslanikove, salllallahu alejhi ve


sellem, prakse, a o tome govore sljedeći ajeti:


Ono što vam Poslanik kao nagradu dā – to uzmite, a ono što vam


zabrani – ostavite. (El-Hašr, 7.)


Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu. (En-Nisa, 80.)


U Kur'anu se naglašava da onaj ko voli Allaha, mora da slijedi


Poslanika: Reci: „Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i


grijehe vam oprostiti!“ – A Allah prašta i samilostan je. (Ali Imran, 31.)


Slijeđenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se ogleda kroz


sprovođenje njegove prakse u ţivotu i rada u skladu sa njom.


6. Kur'an se odlikuje sa jasnoćom izraza i značenja, što je svakome


vidljivo


Allah Uzvišeni kaţe: A Mi smo Kur’an učinili dostupnim (olakšali) za


pouku – pa ima li ikoga ko bi pouku primio? (El-Kamer, 17.) Ibn Kesir veli:


Ramazan i Kur’an  3 


„Tj. olakšali smo i njegovo učenje i razumijevanje, kako bi ljudi uzeli


pouku.“2


Mudţahid veli: „Pojednostavili smo učenje Kur'ana.“3


Es-Suddi kaţe: „Olakšali smo jezicima njegovo čitanje.“4


Allah Uzvišeni veli: Mi smo Kur’an učinili lahkim, na tvome jeziku,


da bi njime one koji se Allaha boje i grijeha klone obradovao, a inadžije


nepopustljive opomenuo. (Merjem, 97.)


Ovaj ajet je jedan od najvećih dokaza veličanstvenosti Kur'ana i njegove


nadnaravnosti. Učenje Kur'ana napamet je dosta lakše nego učenje nekog


drugog govora, a i samo čitanje mu je pojednostavljeno i olakšano, do te


mjere da čak, i oni koji ne poznaju arapski jezik, mogu da ga uče tačno i


pravilno čitaju, a i mnogo onih koji se smatraju nepismenima mogu da uče


samo Kur'an, za razliku od drugog govora.


Kada je u pitanju značenje Kur'ana, moţemo vidjeti da se njime koristi


svako shodno razumijevanju i mogućnosti da dođe do značenja. Tako, obične


mase Kur'an razumijevaju općenito, tragaoci za znanjem ga razumijevaju


zavisno od svoga znanja. Dobro upućeni učenjaci istraţuju mnoga značenja


Kur'ana koja su neiscrpna, kako bi došli do određenih saznanja i pouka.


Nekada i cijeli svoj ţivot provedu istraţujući koristi samo jednog ajeta i opet


ga ne istraţe do kraja.


Navodi se da je šejhu-l-islam Ebu Ismail El-Herevi samo za


tumačenjeAllahovih riječi: A oni kojima smo još prije lijepu nagradu


obećali... (El-Enbija, 101.), organizirao tri stotine i šezdeset predavanja.5


Djela islamskih učenjaka napisana o samo jednoj suri ili jednom ajetu


su mnogobrojna, a razlog tome jeste što su značenja i pouke ove veličanstvene


Knjige nepresušni izvor znanja.


Zašto je Kur'an objavljen?


Cilj objavljivanja Kur'ana jeste razumijevanje njegovih značenja,


razmišljanje o njima i njihovo sprovođenje u praksu, kao što Uzvišeni Allah


kaţe:


Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima


njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.


(Sad, 29.)


Mi smo im o ovome često govorili da bi razmislili... (El-Furkan, 50.)


A zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od


Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge protivrječnosti. (En-Nisa, 82.)


2 Tefsir Ibn Kesir, 4/411.


3 Tefsiru-t-Taberi, 27/96.


4 Tefsir Ibn Kesir, 4/411.


5 Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubela, 18/514.


Ramazan i Kur’an  4 


Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci! (Muhammed, 24.)


Što rob više razmišlja o Kur'anu, više će se okoristiti, a strahopoštovanje prema Allahu i vjerovanje će mu biti veće.


Upravo zbog toga što je najviše razmišljao o Kur'anu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio najbogobojazniji čovjek.


Prenosi se od Abdullaha b. Mesu'da da mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Uči mi Kur'an.“ Abdullah upita: „Allahov Poslaniče, zar tebi da učim, a tebi se objavljuje?“ Poslanik odgovori: „Ja volim da slušam drugog kako ga uči.“ Abdullah, zatim, pripovijeda: „Učio sam suru En-Nisa', dok nisam stigao do ajeta: A šta će, tek biti kada dovedemo svjedoka iz svakoga naroda, a tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih? Tada sam podigao glavu i vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako plače.“ (Buhari)


Nema sumnje da razmišljanje o Kur'anu i crpljenje njegovih pouka dovodi do pomanjkanja ţelje za ovim svijetom, a s druge strane utiče na povećanje čovjekove ţelje da stekne dobra onoga svijeta.


Hasan El-Basri veli: „O čovječe, ukoliko budeš čitao Kur'an i povjerovao u njega, tvoja tuga će na dunjaluku dugo trajati, tvoj strah će se povećati i mnogo ćeš plakati.“6


Koliko li je samo nesretnih ljudi našlo uputu u Kur'anu!? Kur'an ih je, nakon što su nesretni bili, učinio srećnim, izveo ih iz zablude i spasio Vatre.


Ljudi koji su ispoljavali svoju mrţnju i neprijateljstvo prema Allahovom Poslaniku, su prihvatili ovu vjeru nakon što su čuli Kur'an i tako je bilo u mnogim generacijama, za što postaje pouzdane i poznate predaje koje to dokazuju.


Jedna od zanimljivosti koje se spominju na ovu temu jeste i kazivanje o pokajanju imama Fudajla b. Ijjada koji je bio razbojnik. Tako je jedne prilike ašikovao sa svojom komšiniciom, pa kada se penjao na zid da dođe do nje, čuo je učača kako uči: Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene? Nakon toga je kazao: „Da, moj Gospodaru, vrijeme je nastupilo.“ Vratio se i noć ga je zatekla u jednoj ruševini gdje je odsjela neka karavana. Neki od njih su predloţili da krenu, dok su drugi kazali: „Sačekat ćemo jutro, jer putem moţemo zateći Fudajla koji nas moţe presresti i opljačkati.“ Ja sam, veli Fudajl, razmislio i kazao: „Noći sam provodio griješeći, a ovdje su ljudi muslimani koji od mene strahuju. Smatram da me je Allah do njih doveo kako bih sve to napustio. Allahu moj, ja ti kajem i kao znak mog pokajanja boraviću u blizini Svetog hrama (u Mekki).“7


6 Nuzhetu-l-fudala, 1/448.


7 Nuzhetu-l-fudala, 2/600.


Ramazan i Kur’an  5 


Da li se nevjernici i griješnici mogu okoristiti Kur'anom?


Nevjernici se ne mogu njime okoristiti, jer su se okrenuli od njega i porekli ga, dok se griješnici Kur'anom mogu veoma malo okoristiti, jer ga oni izbjegavaju i za svojim strastima se povode.


Allah Uzvišeni kaţe: Kad čitaš Kur’an, između tebe i onih koji u onaj svijet ne vjeruju Mi zastor nevidljiv stavimo, a na srca njihova pokrivače da ga ne bi razumjeli, i gluhim ih učinimo. I kad ti spomeneš Gospodara svoga u Kur’anu, Njega jedinog, oni se preplašeni daju u bijeg. (El-Isra, 45-46.)


Ovakvo je stanje nevjernika i licemjera; oni su uskraćeni koristi koje Kur'an nudi.


Griješnici ne daju paţnju Kur'anu koja mu pripada, nego ga izbjegavaju i pribjegavaju nečemu drugom. Upravo zboga toga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo ţalio. Allah o tome kaţe: Poslanik je rekao: „Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur’an izbjegava!“ (El-Furkan, 30.)


Ibn Kesir veli: „Oni su napustili Kur'an, i davali su prednost poeziji, pjesmama, igri i zabavi, te praksi koja ima uporište u nečemu drugom mimo Kur'ana.“8


Koliko danas samo ima ljudi koji svoju paţnju usmjeravaju ka muzici i pjesmama, a Kur'an zapostavljaju do te mjere da ga nisu u mogućnosti ni slušati, a ljubav prema Kur'anu i prema muzici je nespojiva u jednom srcu.


Jedan od vidova javnog pretjerivanja u griješenju jeste kada se u pojedinim kućama i noću i danju sluša muzika, koja se veoma često čuje i van zidova kuće. U kućama gdje se ne spominje Allah, a slušaju se muzički (šejtanski) instrumenti čiji zvuk dopire u sve dijelove kuće i gdje su takvi zvukovi prirasli srcu, mnogo su raširene duševne bolesti, nervoza i noćne more. Njihovo stanje je kao stanje onih za koje Allah kaţe: Njima je ovladao šejtan i učinio da zaborave na Allaha. Oni su na šejtanovoj strani, a onī na šejtanovoj strani će, sigurno, nastradati. (El-Hašr, 19.)


Postoji bojazan da će oni čije je stanje ovakvo, imati ruţnu završnicu na ovome svijetu i da neće na smrtnom času moći izgovoriti kelimei šehadet, a mnogo je primjera za ovakvo nešto.


Muzika i muzički instrumenti, kao i pjevači i pjevačice ne bi bili traţeni da nije onih koji ih slušaju.


S druge strane, vjernici i oni koji se druţe sa Kur'anom imaju veliku i neopisivu ţelju za susretom sa Allahom. Oni su Allahovu Knjigu cijenili, pa im je Allah dao lijepu konačnicu. Oni su mnogo učili Kur'an, razmišljali o njemu, radili u skladu sa njegovim porukama, pa su u teškim momentima za društvo imali meleke koji su ih obveseljavali Allahovim zadovoljstvom i Dţennetom. Samo pratite kako su oni smireni u trenutku njihove smrti.


8 Tefsir Ibn Kesir, 3/4507.


Ramazan i Kur’an  6 


Pogledajte samo slučaj poznatog učenjaka Ebu Bekra b. Ajjaša, čija je sestra u času njegove smrti plakala, pa joj je on kazao: „Ne plači, nego pogledaj u onaj dio kuće. U njemu je tvoj brat proučio Kur'an osamnaest hiljada puta.“9


Da li je stanje ovakvog čovjeka isto kao stanje onoga ko se naslušao na hiljade pjesama i koji je na hiljade sati proveo u griješenju?


Ne, nikako oni ne mogu biti isti!


Ţalosna je činjenica da se djeca odgajaju uz muziku i pjesme i da se time ljudi ponose, baš kao što se ponose oni koji svoju djecu odgajaju i podučavaju Kur'anu. To je velika nedaća i zato je obaveza da se djeca odgajaju i podučavaju Allahovom govoru.


U ramazanu je objavljen Kur'an, pa je on prilika da svoje dţamije i kuće okitimo učenjem Kur'ana, posebno zato što ljudi u ovom periodu ţele da se druţe sa Kur'anom.


Ne bi trebalo da postači u svojim kućama nečemu drugom daju paţnju kao Kur'anu, pogotovo ako ih to odvraća od njega, poput raznih televizijskih programa koje zlobnici prikazuju tokom ramazana kako bi privukli gledaoce. Takvim se programima, i pored Kur'ana, zikra i drugih ibadeta, u ovome mjesecu, pridaje paţnja.


Molimo Allaha Koji prašta i Koji je milostiv da nas prekrije Svojom milošću, da popravi naše stanje i u tajnosti i u javnosti, da budemo od robova kojima će primiti djela. On sve čuje i pozivu se odaziva. Neka je zahavala Allahu, Gospodaru svjetova.


9 Nuzhetu-l-fudala, 675.


Ramazan i Kur’an  7 