Od stvari koje su propisane bolesniku


1. Zadovoljstvo Allahovom odredbom i sabur prilikom toga. Rekao je Allah Uzvišeni: „Doista će samo strpljivi dobiti svoje nagrade bez računa.“ (Ez-Zumer, 10). A sabur i strpljivost je suzdržavanje duše od poraza, jezika od žaljenja a tijelo i ekstreme od udaranja, deranja odjeće i slično tome.


Bilježi Buharija da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Kome Allah želi hajr, uzme od njega (iskuša ga).“1 A bilježi Muslim od Suhejba b. Sinana, radijellahu anhu, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Čudno li je stanje stanje vjernika, doista je svako njegovo stanje hajr, a to nema niko drugi do vjernik. Ako ga zadesi radosna stvar, zahvali Allahu i bude hajr po njega, a ako ga zadesi šteta, strpi se i opet bude hajr.“2 Bilježi Buharija i Muslim da je rekao Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem: „Svaki musliman kojeg zadesi


1 Hadis bilježi Buhari, br. 5645, a značenje riječi „uzme od njega“ tj. iskuša ga sa nedaćama kako bi ga nagradio zbog toga, a rečeno je da znači okrenuti iskušenje prema njemu pa ga time pogodi.


2 Hadis bilježi Muslim, br. 2999, Ahmed, br. 18934, Ibn-Hibban, br. 2895. 3


nedaća od bolesti ili nečeg drugog, sa njega spadaju grijesi poput lišća sa drveta.“3


2. Lijepo mišljenje o Allahu Uzvišenom. Bilježi Muslim od Džabira, radijellahu anhu, da je rekao: Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže prije svoje smrti na tri dana: „Neka niko od vas ne umre a da pri tom nije imao lijepo mišljenje o Allahu, subhanehu ve te'ala.“4


3. Mora da bude u stanju između straha i nade. Treba da se boji Allahove kazne zbog svojih grijeha i da se nada oprostu Gospodara svoga, uz napomenu da strana nade treba da prevagne u trenutcima smrtne bolesti. Bilježe Tirmizi i Ibn-Madže od Enesa, radijellahu anhu da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, ušao kod jednog mladog čovjeka koji je bio na samrti. Pitao ga je: „Kako se vidiš?“ Rekao je: „Tako mi Allaha Allahov Poslaniče, nadam se Allahu i bojim se grijeha.“ Rekao je: „Ovo dvoje se neće spojiti u srcu roba u ovakvoj situaciji a da mu Allah neće dati ono čemu se nada i sačuvati ga od onog čega se boji.“5


4. Koliko god bila bolest jaka, nije mu dozvoljeno da priželjkuje smrt. Bilježe Buharija i Muslim od Enesa, radijellahu anhu da je Allahov Poslanik,


3 Hadis bilježi Buhari, br. 5648, i Muslim, br. 2571, i tekst hadisa je njegov.


4 Hadis bilježi Muslim, br. 2877.


5 Hadis bilježi Tirmizi, br. 983, i Ibn-Madže, br. 4261. 4


sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Neka niko od vas ne priželjkuje smrt zbog zla koje ga zadesilo, pa ako već mora da to učini neka kaže: „Allahu moj, poživi me dok mi je život bolji za mene, a usmrti me onda kada će mi smrt biti bolja.““


6


U drugom hadisu stoji da je jedan od ljudi pitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko je najbolji čovjek?“ „Onaj koji dugo živi a dobro radi.“ – odgovorio je. „A koji je najgori?“ „Onaj koji dugo živi a radi loša djela.“7


5. Lijepo (mustehabb) je da se mnogo kaje i istigfar (traženje oprosta od Allaha) čini. Rekao je Resul, sallallahu alejhi ve sellem: „Tako mi Allaha, ja se Allahu pokajem i oprost zatražim u jednom danu više od sedamdeset puta.“8


6. Haram mu je da se liječi stvarima koje su u suprotnosti njegovoj akidi od kačenja hamajlija koje u sebi sadrže riječi širka ili nepoznata imena, kao što mu je zabranjeno kačenje konaca i svakakvih narukvica s ciljem liječenja. Rekao je


6 Hadis bilježi Buharija, br. 6351, i Muslim, br. 2680.


7 Hadis bilježi Tirmizi, br. 2330, Ahmed, 4/188 – 190, i lanac prenosilaca mu je ispravan.


8 Hadis bilježi Buharija, br. 6307. 5


Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Allahovi robovi, lječite se, ali ne haramom.“


9


Isto tako, zabranjeno je tražiti lijek kod mađioničara i sihirbaza. Bilježi imam Ahmed i Hakim da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko okači temimu počinio je širk.“10 Bilježe imam Ahmed i Ibn-Madže od Imrana b. Husajna, radijellahu anhu, da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, vidio na mišici jednog čovjeka halku ili narukvicu. – Vidio sam ga da je rekao: „Od sufra.“ Rekao mu je Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem: „Teško se tebi, šta ti je to?“ „Ona me štiti od slabosti (el-vahine).“ „Ona ti samo slabost povećava, baci je! Da si umro, a ona na tebi, tako mi Allaha, nikada ne bi uspio.“11 Zabilježio je Muslim u svome sahihu od nekih žena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Ko ode arrafu (onaj koji priziva znanje gajba) pa ga samo


9 Pomenuo ga je Ibn-Abdul-berr u Et-Temhidu, 15/378, a sličan njemu je zabilježio Tirmizi pod rednim brojem 3855, kao i Ahmed pod brojem 18646.


10 Hadis bilježi Ahmed, 4/156, a izraz kod Hakima je: „Ko okači temimu (u arapskom jeziku znači nešto što dopunjava, uvršava) pa neka mu Allah ne upotpuni...“.


11 Hadis bilježi Ahmed, br. 20242, Ibn-Hibban, br. 6085, Hakim, br. 21614, a Albani ga ocijenjuje slabim u knjizi Daifu Ibni-Madže, br. 3531. 6


pita o nečemu, ne prima mu se namaz četrdeset noći.“


12


7. Preporučeno je da se liječi šerijatskom rukjom poput čitanja Kur'ana i vjerodostojnih poslaničkih dova. Rekao je Ibnul-Kajjim: „Od najvećih lijekova je činjenje dobra, zikr i dova, poniznost na spram Allaha i pokajanje. Ove stvari imaju veći uticaj od ljekova, ali shodno spremnosti duše i njenog prihvatanja.“


Bilježi Muslim i Ebu-Davud od Avfa b. Malika, radijellahu anhu, da je rekao: „U džahilijjetu smo učili rukju, pa smo rekli: Allahov Poslaniče, šta kažeš na to?“ Pa je rekao: „Iznesite mi vašu rukju. Nema ništa sporno sa rukjom u kojoj nema širka.“13


8. Dozvoljeno mu je da se liječi dozvoljenim lijekovima. Rekao je Resul, sallalahu alejhi ve sellem: „Liječite se, jer Allah, azze ve dželle, nije stavio bolest a da nije stavio i lijek, osim jedne – starosti.“14


9. Ako ima dugova neka ih vrati ako je u mogućnosti, a ako ne, neka ostavi u oporuci, zbog hadisa u kojem Resul, sallallahu alejhi ve sellem, pita: „Znate li ko je bankrot?“ „Bankrot među nama je onaj koji nema para niti robe.“ „Bankrot


12 Hadis bilježi Muslim, br. 2230.


13 Hadis bilježi Muslim, br. 2200.


14 Hadis bilježi Ebu-Davud, br. 3855 i tekst hadisa je njegov, kao i Tirmizi, br. 2038, Ibn-Madže, br. 3436, i Ahmed, 4/278. 7


u mome ummetu je onaj koji dođe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je ružno rekao ovom, potvorio onog, pojeo imetak drugog, prolio krv trećeg, udario četvrtog...pa će se ovima dati od njegovih dobrih djela, pa ako nestane dobrih djela prije nego što se dug vrati, onda mu se daju njihova loša djela i pripišu njemu, pa bude bačen u vatru.“


15 U drugom hadisu kod Hakima i Ahmeda je došlo da je rekao, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko umre a na njemu dug, onda neće biti sa dirhemom i dinarom, nego samo dobra i loša djela.“16 Bilježi Tirmizi od Ebu-Hurejre, radijellahu anhu, da je rekao Poslanik: „Duša vjernika je okačena o njegov dug, sve dok se ne vrati za njega.“17


10. Pisanje vasijeta ili oporuke. Rekao je Resul, sallallahu alejhi ve sellem: „Svaki musliman koji ima nešto da u oporuku ostavi, ne smije prenoćiti dvije noći a da oporuka već nije kod njega i napisana.“18


15 Hadis bilježi Muslim, br. 2581.


16 Hadis bilježi Ahmed, 2/70, i Hakim, 2/27 i lanac prenosilaca mu je ispravan.


17 Hadis bilježi Tirmizi, br. 1078, a Albani ga ocijenjuje vjerodostojnim.


18 Hadis bilježi Buharija, 2738, i Muslim, br. 1627 i tekst hadisa je njegov. 8

Vrijednost posjete bolesnika


1. Bilježi Buharija od Ebu-Musa El-Eš’arija,


radijellahu anhu, da je rekao Allahov Poslanik,


sallallahu alejhi ve sellem: „Nahranite gladnog,


posjetite bolesnog i oslobađajte iz robstva.“1


2. Bilježe Buharija i Muslim od Ebu-Hurejre,


radijellahu anhu, da je rekao Allahov Poslanik,


sallallahu alejhi ve sellem: „Prava koja ima


musliman kod drugog muslimana su šest.“


Rečeno je: „Koja su to prava, Allahov


Poslaniče?“ Rekao je: „Kada ga sretneš da ga


poselamiš, kada te pozove (na gozbu) da mu se


odazoveš, kada zatraži savjet da ga posavjetuješ,


kada kihne i Allahu zahvali da mu odgovoriš sa –


jerhamukellah -, kada se razboli da ga posjetiš i


kada umre da mu dženazu ispratiš.“2


3. Bilježi Ebu-Davud, Tirmizi i Ahmed od Alije,


radijellahu anhu da je rekao: „Čuo sam Resula,


sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: „Svaki


1 Hadis bilježi Buharija, Knjiga o bolesnicima, Poglavlje o posjeti


bolesnika, br. 5649, kao i u Knjizi o dženazi, Poglavlje o dovi za


ozdravljenje kod posjete bolesnika, br. 3105, kao i Knjizi o ishrani,


Poglavlje o riječima Allaha Uzvišenog: (Jedite od lijepih dobara...),


br. 5373.


2 Hadis bilježi Muslim, Knjiga o nazivanju selama, Poglavlje: „Od


prava muslimana kod drugih muslimana je odvraćanje na selam“, br.


2162. A i kod Buharije se nalazi sličan ovom izrazu pod rednim


brojem 1240, a glasi: „Prava koja ima musliman kod drugog


muslimana su pet“, i nije spomenuo savjetovanje.


3


musliman neće jutrom posjetiti svoga bolesnog


brata muslimana a da za njega neće doviti


sedamdeset hiljada meleka sve dok ne omrkne, a


ako ga posjeti navečer, sedamdeset hiljada


meleka za njega dovi sve dok ne osvane i imat će


bašču u Džennetu.““3


3 Hadis bilježi Ahmed, br. 7599, i Tirmizi čiji je tekst hadisa o


govoru Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o dženazama, Poglavlje


o onom što je došlo po pitanju posjete bolesnika, br. 969. Ebu-Davud


ga je spomenuo u govoru o dženazama, poglavlje o vrijednosti


posjete bolesnika dok se ima abdest, br. 3098, i rekao je Ebu-Davud:


„Pripisuje se ovo Aliji da je prenio od Poslanika, sallallahu alejhi ve


sellem, a to je greška“. Hakim je ocijenio jedan od lanaca ispravnim,


3/341, a tako je uradio i Zehebi.


4