Šta je propisano onom ko sjedi do osobe koja je na samrti?


1. Okretanje osobe koja je na samrti prema Kibli, ako za to postoji mogućnost. Islamski učenjaci nemaju jedinstven stav po ovom pitanju, a razlog ovog razilaženja jeste što ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis po spomenutom pitanju, već nekoliko predaja od ashaba i učenjaka prvih generacija.1 Osoba na samrti se okreće prema Kibli na jedan od dva načina (ako je to moguće): Okretanje kao da leži na desnoj strani i ovaj način je bolji, a sljedeći je da ga stavi u ležeći položaj (na leđima) i da mu noge okrene prema Kibli u slučaju da se ne može postupiti na prvi način.


2. Telkin šehadeta. Telkin ili podsticanje na izgovaranje kelimei šehadeta će raditi neko od njegovih najbližih, poput djeteta, roditelja ili rođaka, kao i najbogobojazniji ili onaj ko ima najviše znanja po pitanju smrtnih muka i o onome u čemu se trenutno nalazi osoba kojoj duša samo što nije izašla. Bilježi Imam Muslim da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Podstičite one koji su na samrti da izgovore la


1 Za opširnije informacije pogledati predaje koje se navode u djelu


El-Evsat od Ibnl-Munzira, 5/320-321.; Musannef od Ibn Ebi Šejbe,


3/239.; i djelo El-Muhtedarin od Ibn Ebi Dunje, 309.


4


illahe illalah.“2 Isto tako, bilježe Ebu Davud i Hakim od Mu'aza ibn Džebela, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: 'U Džennet će ući onaj kome zadnje riječi na ovome svijetu budu la ilahe illellah.'“3


Način telkina


1. U usta osobe koja je na samrti se stavi nekoliko kapi vode s ciljem da mu se nakvasi grlo i usne kako bi lakše mogao izgovariti kelimei šehadet. To će se uraditi putem misvaka ili pamuka navlaženog vodom. Nakon toga će se pomoću toga ukapati voda u njegova usta, a nije problem ako i proguta vodu.


2. Potiranje lica i čela sa nakvašenom maramicom kako bi mu se olakšalo u smrtnim mukama, a to je radio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada mu se približio smrtni čas. Aiša, radijallahu anha, je rekla: „Blizu njega je bila posuda sa vodom u koju bi umakao svoju ruku,a zatim bi brisao po čelu, te govorio: 'La ilahe illallah, doista smrt ima svoje muke.'“4


2 Hadis bilježi Muslim putem Ebu Seida, 916., i Ebu Hurejre, 917.


3 Hadis je dobar, a bilježe ga Ebu Davud, 3116., Hakim, 1/351., i Ahmed, 5/233.


4 Bilježi Buhari, 6510.


5


3. Bilo bi dobro kada bi mu se dao misvak ako bi ga mogao koristiti, kao što je preneseno u hadisu o preseljenju Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je kod njega ušao Abdurrahman sin Ebu Bekra, radijallahu anhuma, a u ustima mu misvak, pa ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pratio pogledom. Aiša, radijallahu anha, je shvatila šta želi pa mu je dala misvak kojeg je prije toga omekšala.5


4. Treba da sjedne pokraj glave osobe koja je na smrtnoj postelji i da ga podstiče na izgovaranje kelimei šehadeta, kao što se navodi u hadisu Enesa, radijallahu anhu, koji kaže: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je imao slugu, mladića koji je bio židov, pa se razbolio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je došao u posjetu, sjeo mu pored glave i rekao: 'Primi islam.' Dječak je pogledao u oca, koji je bio pored njega, pa mu je otac kazao: 'Poslušaj Ebu Kasima.' tj. Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je prihvatio islam. Zatim je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, izašao, govoreći: 'Hvala Allahu koji ga spasi od Vatre.' A nakon što je umro, rekao je: 'Klanjajte dženazu vašem drugu.'“6


5 Bilježi Buhari, 4449.


6 Bilježe Buhari, br. 1356., i Ahmed. Tekst hadisa koji se nalazi u zagradi je Ahmedova verzija.


6


Telkin se vrši na jedan od dva načina:


1. U naredbodavnoj formi, na način da mu kaže: „O ti i ti“ pa će ga nazvati najljepšim imenom, ili da mu kaže: „O Allahovo robe ili robinjo, reci la ilahe illalah! To će ponoviti po tri puta. Dokaz za ovakav način jest hadis Enesa, radijallahu anhu, gdje kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio čovjeka ensariju i rekao mu: „O daidža, reci la ilahe illalah.“ Pa je čovjek kazao: „Dajdža ili amidža?“, a Poslanik mi odgovorio: „Daidža.“ Tada je on kazao: „Znači, bolje mi je da izgovorim kelimei šehadet?“, a Poslanik je odgovorio: „Da.“7 Za ovo su također dokaz i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svome amidži Ebi Talibu: „O amidža, reci la ilahe illalah.“ 8 Ako ne izgovori šehadet na ovaj način, onda se prelazi na drugi.


2. Drugi nači telkina jest da se podstiče na izgovaranje šehadeta. Ako nije odgovorio na prvi način prilikom naredbe, prelazi se na drugi način, a to je način podsticanja na šehadet i podsjećanje na Allahovu milost, kao, npr., da mu kaže: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko umre, a zna da nema drugog Boga


7 Bilježi Ahmed, 3/152., a lanac ovog hadisa je ispravan.


8 Bilježi Buhari, 1360., putem Seida b. Musejjiba, a on od svoga oca. Također ga bilježi i Muslim, br. 24., u Knjizi o vjerovanju.


7


osim Allaha, ući će u Džennet.'“9 Također će proučiti nekoliko ajeta u kojima se ukazuje na kelimei šahadet, poput riječi Junusa, alejhi selam: Nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si, a ja sam se zaista ogriješio prema sebi! (El Enbija, 87.)


Stvari o kojima treba povesti računa prilikom smrtnog časa


1. Ako osoba koja je na samrti već izgovara šehadet, onda je nema potrebe na to podsticati.


2. Ako je već izgovorio šehadet neka ga ne podstiče telkinom osim u slučaju da progovori nešto drugo ili ako pak padne u nesvijest, pa se probudi.


3. Učenjaci smatraju pokuđenim da se telkin vrši više od tri puta, kako se onaj koji je na samrti ne bi osjećao nelagodno, te kako se kojim slučajem ne bi dogodilo da to prezire ili govori ono što ne doliči, jer je on tada u stanju teškoće i muke. Prenosi se da je Abdullahu ibn Mubareku, nakon što mu se smrt približila, došao neko da uči telkin i to je ponovio više od jednom, pa mu je Abdullah rekao: „Ako jednom kažem la ilahe illellah,dovoljno je sve dok nakon toga ne kažem nešto drugo mimo tih riječi.“10 I pored velike bogobojaznosti koju je posjedovao


9 Bilježi Muslim, 26.


10 Vidjeti: Džamiut-Tirmizi, br. 977.


8


Abdullah b. Mubarek, ipak nije volio da mu se podsticanje na kelimei šehadet ponavlja mnogo. Međutim, osobu na smrtnom času treba podsjećati na šehadet s vremena na vrijeme, kao npr. svakih petnaest minuta ili pola sahata, a sve zavisno od stanja osobe kojoj se smrt primakla.


4. Ako slučajno osoba na samrti pomjeri kažiprst, te na takav način ukaže na šehadet, onda se ne podstiče i pored njega se šuti. Ovo u slučaju da se zna da ne može da priča, ali ako je u mogućnosti da izgovori šehadet onda se podstiče telkinom.


5. Da dovi za njega i da ne govori ništa drugo osim što je dobro. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Kada budete kod bolesnog ili nekog na samrti, govorite samo ono što je dobro, jer meleki aminaju na ono što vi govorite.“ 11


6. Treba da se gleda u stanje osobe koja je na samrti. Ako je jakog vjerovanja ili ako je nevjernik onda se podstiče na način da se koristi naredbodavna forma: „Reci la ilahe illalah.“ Dokaz tome je postupak Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa svojim amižom i općenito značenje hadisa: „Podstičite one na samrti među vama na la ilahe illalah.“12 Ali u slučaju da je osoba koja je na samrti musliman slabog vjerovanja, onda se ne podstiče naredbom, nego mu se izloži


11 Bilježi Muslim, 919., a pod brojem, 920. bilježi sličan hadis.


12 Bilježi Muslim, 916., putem Ebu Seida i putem Ebu Hurejre, 917.


9


kao što smo već pomenuli, jer osoba koja je slabog imana nekada može da ima pogrešnu reakciju, da ga uznemiri, da se rasrdi i zamrzi to djelo. Neki ljudi čak i u svome životu ako su ljuti pa im se kaže: „Allah te uputio.“ ili „Reci la ilahe illalah.“, oni to preziru i ne izgovore zbog srdžbe. Ako se ovako desi za vrijeme života kada nema poteškoća, kako li je tek onda kada se čovjek nalazi u smrtnim mukama.


7. Nije sporno musliman prisustvuje smrtnim trenucima nevjernika kako bi mu ponudio islam kao što se prenosi u hadisu od Enesa, radijallahu anhu, u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio dječaka židova na samrti, kao što je prisustvovao i smrtnim mukama svoga amidže Ebu Taliba.


8. U vrijeme smrtnih muka se ne treba učiti sura Jasin kao što to radi određeni broj ljudi, jer ne postoji vjerodostojan hadis na tu temu, a što se tiče hadisa: „Učite Jasin vašima koji su na samrti.“13 – to je slab hadis i po njemu se ne postupa. Slabim ga je ocijenio šejh Albani, Allah mu se smilovao, ali je lijepo ako se prouči nešto od Kur’ana u njegovoj blizini kako bi se podsjetio na Allaha i kako bi mu se srce omekšalo.


13 Bilježe Ebu Davud, 3121., Ahmed, Nesai u djelu Amelul-jevmi vel-lejleti, 1074., Ibn Hibban, 3002. Spomenuti hadis u sebi ima nekoliko mahana.

Od stvari koje su propisane bolesniku


1. Zadovoljstvo Allahovom odredbom i sabur prilikom toga. Rekao je Allah Uzvišeni: „Doista će samo strpljivi dobiti svoje nagrade bez računa.“ (Ez-Zumer, 10). A sabur i strpljivost je suzdržavanje duše od poraza, jezika od žaljenja a tijelo i ekstreme od udaranja, deranja odjeće i slično tome.


Bilježi Buharija da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Kome Allah želi hajr, uzme od njega (iskuša ga).“1 A bilježi Muslim od Suhejba b. Sinana, radijellahu anhu, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Čudno li je stanje stanje vjernika, doista je svako njegovo stanje hajr, a to nema niko drugi do vjernik. Ako ga zadesi radosna stvar, zahvali Allahu i bude hajr po njega, a ako ga zadesi šteta, strpi se i opet bude hajr.“2 Bilježi Buharija i Muslim da je rekao Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem: „Svaki musliman kojeg zadesi


1 Hadis bilježi Buhari, br. 5645, a značenje riječi „uzme od njega“ tj. iskuša ga sa nedaćama kako bi ga nagradio zbog toga, a rečeno je da znači okrenuti iskušenje prema njemu pa ga time pogodi.


2 Hadis bilježi Muslim, br. 2999, Ahmed, br. 18934, Ibn-Hibban, br. 2895. 3


nedaća od bolesti ili nečeg drugog, sa njega spadaju grijesi poput lišća sa drveta.“3


2. Lijepo mišljenje o Allahu Uzvišenom. Bilježi Muslim od Džabira, radijellahu anhu, da je rekao: Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže prije svoje smrti na tri dana: „Neka niko od vas ne umre a da pri tom nije imao lijepo mišljenje o Allahu, subhanehu ve te'ala.“4


3. Mora da bude u stanju između straha i nade. Treba da se boji Allahove kazne zbog svojih grijeha i da se nada oprostu Gospodara svoga, uz napomenu da strana nade treba da prevagne u trenutcima smrtne bolesti. Bilježe Tirmizi i Ibn-Madže od Enesa, radijellahu anhu da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, ušao kod jednog mladog čovjeka koji je bio na samrti. Pitao ga je: „Kako se vidiš?“ Rekao je: „Tako mi Allaha Allahov Poslaniče, nadam se Allahu i bojim se grijeha.“ Rekao je: „Ovo dvoje se neće spojiti u srcu roba u ovakvoj situaciji a da mu Allah neće dati ono čemu se nada i sačuvati ga od onog čega se boji.“5


4. Koliko god bila bolest jaka, nije mu dozvoljeno da priželjkuje smrt. Bilježe Buharija i Muslim od Enesa, radijellahu anhu da je Allahov Poslanik,


3 Hadis bilježi Buhari, br. 5648, i Muslim, br. 2571, i tekst hadisa je njegov.


4 Hadis bilježi Muslim, br. 2877.


5 Hadis bilježi Tirmizi, br. 983, i Ibn-Madže, br. 4261. 4


sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Neka niko od vas ne priželjkuje smrt zbog zla koje ga zadesilo, pa ako već mora da to učini neka kaže: „Allahu moj, poživi me dok mi je život bolji za mene, a usmrti me onda kada će mi smrt biti bolja.““


6


U drugom hadisu stoji da je jedan od ljudi pitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko je najbolji čovjek?“ „Onaj koji dugo živi a dobro radi.“ – odgovorio je. „A koji je najgori?“ „Onaj koji dugo živi a radi loša djela.“7


5. Lijepo (mustehabb) je da se mnogo kaje i istigfar (traženje oprosta od Allaha) čini. Rekao je Resul, sallallahu alejhi ve sellem: „Tako mi Allaha, ja se Allahu pokajem i oprost zatražim u jednom danu više od sedamdeset puta.“8


6. Haram mu je da se liječi stvarima koje su u suprotnosti njegovoj akidi od kačenja hamajlija koje u sebi sadrže riječi širka ili nepoznata imena, kao što mu je zabranjeno kačenje konaca i svakakvih narukvica s ciljem liječenja. Rekao je


6 Hadis bilježi Buharija, br. 6351, i Muslim, br. 2680.


7 Hadis bilježi Tirmizi, br. 2330, Ahmed, 4/188 – 190, i lanac prenosilaca mu je ispravan.


8 Hadis bilježi Buharija, br. 6307. 5


Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Allahovi robovi, lječite se, ali ne haramom.“


9


Isto tako, zabranjeno je tražiti lijek kod mađioničara i sihirbaza. Bilježi imam Ahmed i Hakim da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko okači temimu počinio je širk.“10 Bilježe imam Ahmed i Ibn-Madže od Imrana b. Husajna, radijellahu anhu, da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, vidio na mišici jednog čovjeka halku ili narukvicu. – Vidio sam ga da je rekao: „Od sufra.“ Rekao mu je Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem: „Teško se tebi, šta ti je to?“ „Ona me štiti od slabosti (el-vahine).“ „Ona ti samo slabost povećava, baci je! Da si umro, a ona na tebi, tako mi Allaha, nikada ne bi uspio.“11 Zabilježio je Muslim u svome sahihu od nekih žena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Ko ode arrafu (onaj koji priziva znanje gajba) pa ga samo


9 Pomenuo ga je Ibn-Abdul-berr u Et-Temhidu, 15/378, a sličan njemu je zabilježio Tirmizi pod rednim brojem 3855, kao i Ahmed pod brojem 18646.


10 Hadis bilježi Ahmed, 4/156, a izraz kod Hakima je: „Ko okači temimu (u arapskom jeziku znači nešto što dopunjava, uvršava) pa neka mu Allah ne upotpuni...“.


11 Hadis bilježi Ahmed, br. 20242, Ibn-Hibban, br. 6085, Hakim, br. 21614, a Albani ga ocijenjuje slabim u knjizi Daifu Ibni-Madže, br. 3531. 6


pita o nečemu, ne prima mu se namaz četrdeset noći.“


12


7. Preporučeno je da se liječi šerijatskom rukjom poput čitanja Kur'ana i vjerodostojnih poslaničkih dova. Rekao je Ibnul-Kajjim: „Od najvećih lijekova je činjenje dobra, zikr i dova, poniznost na spram Allaha i pokajanje. Ove stvari imaju veći uticaj od ljekova, ali shodno spremnosti duše i njenog prihvatanja.“


Bilježi Muslim i Ebu-Davud od Avfa b. Malika, radijellahu anhu, da je rekao: „U džahilijjetu smo učili rukju, pa smo rekli: Allahov Poslaniče, šta kažeš na to?“ Pa je rekao: „Iznesite mi vašu rukju. Nema ništa sporno sa rukjom u kojoj nema širka.“13


8. Dozvoljeno mu je da se liječi dozvoljenim lijekovima. Rekao je Resul, sallalahu alejhi ve sellem: „Liječite se, jer Allah, azze ve dželle, nije stavio bolest a da nije stavio i lijek, osim jedne – starosti.“14


9. Ako ima dugova neka ih vrati ako je u mogućnosti, a ako ne, neka ostavi u oporuci, zbog hadisa u kojem Resul, sallallahu alejhi ve sellem, pita: „Znate li ko je bankrot?“ „Bankrot među nama je onaj koji nema para niti robe.“ „Bankrot


12 Hadis bilježi Muslim, br. 2230.


13 Hadis bilježi Muslim, br. 2200.


14 Hadis bilježi Ebu-Davud, br. 3855 i tekst hadisa je njegov, kao i Tirmizi, br. 2038, Ibn-Madže, br. 3436, i Ahmed, 4/278. 7


u mome ummetu je onaj koji dođe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je ružno rekao ovom, potvorio onog, pojeo imetak drugog, prolio krv trećeg, udario četvrtog...pa će se ovima dati od njegovih dobrih djela, pa ako nestane dobrih djela prije nego što se dug vrati, onda mu se daju njihova loša djela i pripišu njemu, pa bude bačen u vatru.“


15 U drugom hadisu kod Hakima i Ahmeda je došlo da je rekao, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko umre a na njemu dug, onda neće biti sa dirhemom i dinarom, nego samo dobra i loša djela.“16 Bilježi Tirmizi od Ebu-Hurejre, radijellahu anhu, da je rekao Poslanik: „Duša vjernika je okačena o njegov dug, sve dok se ne vrati za njega.“17


10. Pisanje vasijeta ili oporuke. Rekao je Resul, sallallahu alejhi ve sellem: „Svaki musliman koji ima nešto da u oporuku ostavi, ne smije prenoćiti dvije noći a da oporuka već nije kod njega i napisana.“18


15 Hadis bilježi Muslim, br. 2581.


16 Hadis bilježi Ahmed, 2/70, i Hakim, 2/27 i lanac prenosilaca mu je ispravan.


17 Hadis bilježi Tirmizi, br. 1078, a Albani ga ocijenjuje vjerodostojnim.


18 Hadis bilježi Buharija, 2738, i Muslim, br. 1627 i tekst hadisa je njegov. 8

Vrijednost kupanja preminule osobe i njenog oblačenja u ćefine

Vrijednost kupanja preminule osobe i njenog


oblačenja u ćefine


1. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:


„Ko okupa umrlog muslimana pa sakrije


(njegove mahane), Allah će mu oprostiti


četrdeset puta.“ U drugoj verziji ovog hadisa


stoji: „Biva čist od grijeha baš kao na dan kada


ga je majka rodila.“ A u drugoj predaji se veli:


„Bude mu oprošteno četrdeset velikih grijeha!“


– „A ko mu iskopa mezar pa ga u njega stavi i


zakopa, ima nagradu onog kao da mu je


obezbijedio smještaj do Sudnjeg dana, a ko ga


u ćefine obuče, Allah će ga obući na Sudnjem


danu džennetskom svilom.“1


2. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:


„Ko okupa mrtvog čovjeka, pa pokrije njegove


sramote, Allah će prekriti njegove grijehe, a ko


ga u ćefine stavi, Allah će ga obući u svilu.“2


Značenje riječi 'pokrije': tj. prikrije i ne priča o


njegovim tjelesnim mahanama za koje mrtvac nije


bio zadovoljan da se otkrivaju još za vrijeme


života, kao što su rane, udarci kao i neke bolesti


koje nisu vidljive, poput bolesti lepre (gube). Nije


1 Hadis bilježe Hakim, 1/354., br. 362.; Bejheki 3/395.; Asbehani u


Tergibu, 1/235.; Taberani u Kebiru sa verzijom u kojoj stoji:


„...četrdeset velikih grijeha.“ Hadis je ispravnim ocjenio Albani u


djelu Ahkamul-dženaiz.


2 Hadis je dobrim ocjenio Albani u djelu Sahihul-džami’.


4


volio da iko o tome zna za života, te zato treba da


se poštuje i poslije smrti. Također, treba da mu se


prikriju i osobine koje ukazuju na loš završetak,


poput crnila na licu, namrštenosti i nekih drugih


znakova lošeg završetka. Međutim, učenjaci


navode da nije sunnet da se onome ko je za života


bio poznat među svijetom po svojem griješenju i


novotarijama, prikrije ta vrsta mahana, nego da se


ukaže na njegovo zlo, kako bi ljudi uzeli pouku iz


njegovog stanja, te se sačuvali griješenja i


novotarija.


Uslovi koje mora ispunjavati osoba koja se bavi


kupanjem umrlih


1. Islam.


2. Razum.


3. Povjerenje i emanet. Rekao je Poslanik, sallallahu


alejhi ve sellem: „...onda neka ga okupa neko od


bližnje rodbine ako zna da to radi, a ako ne


bude znao, onda neko ko vam je poznat po


bogobojaznosti i povjerenju.“3


4. Poznavanje šerijatskih propisa vezanih za kupanje


umrlih.


5. Prikrivanje mahana umrle osobe, tako da onaj ko


kupa ne priča ono što je vidio od loših osobina,


kao što se prenosi u hadisu: „Ko okupa umrlog


3 Bilježi Ahmed, br. 25393.


5


muslimana pa sakrije (njegove mahane), Allah će mu oprostiti...“4


Stvari o kojima treba voditi računa po ovom pitanju


1. Najpreči da okupa mrtvog čovjeka je onaj koga je preminula osoba naznačila u oporuci, jer je Ebu Bekr, radijallahu anhu, stavio u oporuku da ga okupa njegova žena Esma, a Enes, radijallahu anhu, je oporučio da ga okupa Ibn Sirin. Zatim otac, zatim bliži pa bliži zbog hadisa: „...onda neka ga okupa neko od bližnje rodbine, ako zna da to radi, a ako ne bude znao, onda neko ko vam je poznat po bogobojaznosti i povjerenju.“5 Ovako će se postupiti ukoliko se ljudi ne budu mogli dogovoriti ko će okupati mrtvoga, a ako ne bude razilaženja po tom pitanju onda će ga okupati onaj ko inače kupa ostale muslimane, od onih koji imaju iskustva i znanje po tom pitanju, kao što je to slučaj u današnjim gasulhanama.


2. Za kupanje nije potrebno više od tri osobe, jer će se na takav način najbolje prikriti mahane umrloga. Učenjaci smatraju pokuđenim gladanje


4 Hadis bilježi Hakim, 1/354., 362.; Bejheki, 3/395.; Asbehani u Tergibu, 1/235.; Taberani u Kebiru sa verzijom u kojoj stoji:…”četrdeset velikih grijeha.“ Hadis je ispravnim ocjenio Albani u djelu Ahkamul-dženaizi.


5 Bilježi Ahmed, br. 25393.


6


u tijelo mrtvoga bez potrebe, jer čovjek kada umre postane u cijelosti avretom, te se zbog toga i kupa u sakrivenom mjestu daleko od očiju ljudi, i u potpunosti se obuče u ćefine kako bi se sakrio od očiju ljudi prilikom dženaze i ukopa.


3. Preporučuje se da kupanje obavljaju dvije osobe koje poznaju propise dženaze i treća osobe treba da bude iz rodbine umrloga, a koja je poznata po nemarnosti i griješenju, kako bi mu to iskustvo bilo kao pouka


4. Nije uslov da onaj ko kupa bude pod abdestom, pa ako bi žena koja ima menstruaciju okupala drugu, bilo bi dozvoljeno, ali je ipak bolje da se bude pod abdestom.


5. Kupanje mrtvaca ne kvari abdest, osim u slučaju da se dodirne stidno mjesto bez zastora. Nije obavezno ni da se okupa osoba koja je okupala umrloga, po ispravnijem mišljenju učenjaka, nego je samo lijepo da promijeni abdest i da se okupa. Dakle, lijepo je, a ne obaveza.


Uslovi gasulhane


1. Da bude čisto mjesto. Mrtvac se ne kupa u hamamu, jer je to nečisto mjesto, meleki se uznemiravaju od takvih prostorija i to je vid omalovažavanja mrtvaca.


7


2. Da bude sakriveno i prekriveno. Prenosi se od Ibn Sirina da je volio da mjesto gdje se mrtvac kupa, bude zatamljeno, kako ne bi bio okrenut svojim stidnim mjestom prema nebu, te kako ne bi prisustvovao neko ko ne pomaže pri kupanju. Od imama Ahmeda se prenosi stav u kojem veli da između mrtve osobe i neba bude zastor.


3. Da u tom prostoru nema slika, lutaka i kipova, jer tu prisustvuju meleki i aminaju na dovu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Kada prisustvujete kod bolesnika ili mrtve osobe, govorite samo dobro i hajr, jer meleki aminaju na ono što govorite.“6 A meleki ne ulaze u mjesto gdje ima slika. Talha, radijallahu anhu, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Meleki ne ulaze u kuću u kojoj ima pas ili slika.“7


Uslovi koje mora ispuniti voda kojom se gasuli


Treba da bude voda kojom se može izvršiti čišćenje, koja je sama po sebi dozvoljena, i mora se paziti na stepen temperature, kako ljeti tako i zimi. Voda mora biti umjerena, kako umrloj osobi ne bi naštetila i ostavila tragove na tijelu.


6 Bilježi Muslim, br. 919.


7 Bilježe Buhari, 10/350., sa Fethul-Bari; Muslim, br. 2106.