Allahova imena i svojstva
Allahova imena i svojstva
Allah posjeduje savršena svojstva i najljepša
imena i niko Ga ne poznaje bolje nego On sam
sebe.
Negiramo ona svojstva kojima se On nije opisao i
potvrđujemo ona Njegova svojstva kojima se opisao u
Svojoj knjizi i hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem. Generalno negiramo od Njega svako svojstvo
koje u sebi ima mahanu, a opisujemo Ga svim svojstvima
koja ukazuju na savršenstvo, a pri tome ne govorimo o
kakvoći tih svojstava, niti ih poredimo sa bilo čim.
Ukoliko neko Allaha detaljno opiše sa osobinama
koje ukazuju na manjkavost, onda i mi to negiramo
detaljno kao što npr. Uzvišeni veli: Otkud Njemu dijete
kad nema žene. (El-En'am, 101.) Ili veli: Nije rodio i
rođen nije. (El-Ihlas, 3.)
Također On je negirao i škrtost kojom su ga
opisali jevreji, rekavši: Jevreji govore: Allahove ruke su
stisnute. Stisnute bile ruke njihove i prokleti su zbog
onoga što iznose! Njegove ruke su širom otvorene. (El-
Maide, 64.)
Ono što je došlo u Objavi shvatamo onako kako je
došlo, a u to npr. ulazi i govor o Allahovim
imenima i svojstvima.
4
Mi potvrđujemo da Allah stvarno ima ta svojstva i
možemo da shvatimo određene tragove svega toga, i tu
zastajemo, dalje od toga ne idemo.
Allahu ništa nije slično, kao što On veli: Ništa nije kao
On i On sve čuje i vidi. (Eš-Šura, 11.)
Nije dozvoljeno da, kada je u pitanju Allah, koristimo
analogiju i da Ga poredimo sa bilo čim, jer analogija se
sastoji od osnove i ogranaka, a Allah je jedan i Njemu
nema ništa slično. Allah nema ogranka koji mu je blizu i
nema osnove koja ga nadvisuje, On je jedan, utočište je
svakom, rodio i rođen nije i niko mu ravan nije.
Razum je sredstvo koje je Allah stvorio i on
tumači ono što čuje, analogno onome što vidi. Čuje kako
se Allah opisuje, ali ga nije vidio prije, pa ga pokušava
uporediti sa najsličnijim primjerom koji je vidio. Svaki
razum stvara sebi sliku na osnovu onoga što vidi i daje joj
kakvoću na osnovu onoga što primjeti. Međutim, Allahu
Uzvišenon nema ništa slično, a što se može zamisliti
razumom. Zato, nećemo negirati neko Njegovo ime ili
svojstvo iz razloga što ga neko zamišlja i poredi sa lošim
primjerom, pa se zbog toga desi da se negira određeno
svojstvo ili ime, te time negira određene predaje koje su
ispravne.
5
Mi smo dužni da zanegiramo to ružno značenje koje nam se pojavi i da potvrdimo ono svojstvo sa kojim se Allah opisuje, bez ulaženja u detalje.
Allah Uzvišeni kaže:
1. On zna šta su radili i šta ih čeka, a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti. (Taha, 110.)
2. Do Njega pogledi ne mogu doprijeti, a On do pogleda dopire. On je milostiv i upućen u sve. (El-En'am, 103.)
Allah je Uzvišen iznad Arša koji je na nebesima. On veli: On je Prvi i Posljednji, i Vidljivi i Nevidljivi; i On zna sve! U šest vremenskih razdoblja On je nebesa i Zemlju stvorio, i onda svemirom zavladao; On zna šta u zemlju ulazi i šta iz nje izlazi i šta s neba silazi i šta se prema njemu diže, on je s vama gdje god bili, i sve što radite Allah vidi. (El-Hadid, 3-4.)
Allah je potvrdio da je Bićem uzvišen i da Njegovo znanje obuhvata sve, te nas je obavijestio da je On sa Svojim robovima. On je sa njima Svojim znanjem, čuje ih i vidi. On Uzvišeni kaže: On je s vama gdje god bili. (El-Hadid, 4.)
Dakle, On je sa Svojim dobrim robovima znanjem i pored toga još je uz njih Svojom pomoći i podrškom, kao što o tome Uzvišeni, u vezi Musaa i Haruna veli: Ne
6
bojte se! - reče On - Ja sam s vama, Ja sve čujem i vidim. (Taha, 46.)
Allah može da uradi šta god želi. Ono što želi ono biva, a ono što ne želi neće ni biti. To Njegovo htijenje potvrđujemo baš onako kako je On to za sebe potvrdio i ne ulazimo u detalje onoga što On spominje, kao što to rade racionalisti koji razmišljaju o tome da li Allah može da uradi dvije kontradiktorne i suprotne stvari i sl. Uzvišeni veli: Eto tako - reče On - Allah čini što On hoće. (Alu Imran, 40.)
I kaže: Gospodar Arša, Uzvišeni, On radi šta je Njemu volja. (El-Burudž, 15-16.)
Njemu pripisujemo samo ono što mu se pripisuje u šerijatskim validnim dokazima, a u ono što je mimo toga ne ulazimo. Negirano ono zašta razum (kategorički) kaže da su manjkavosti, bez obzira što Objava ne ukazuje na to, kao što je tuga, plač, glad isl.