52
sedžde, ne bi učinio drugu sedždu, dok se ne smiri sjedeći.“40
Deveti: Smirenost u svim radnjama
Poslanik, sallallahu, alejhi ve sellem, je kazao: „A zatim učini ruku' i na njemu se smiri.“41
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi smireno klanjao, a govorio je: „Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam.“42
Deseti: Obavljanje svakog rukna po redoslijedu
Jednaesti i dvanaesti: Zadnji tešehhud i sedenje na zadnjem tešehhudu
Poslanik, sallallahu, alejhi ve sellem, je kazao: „Kada neko od vas bude na sjedenju u namazu, neka kaže: 'Najbolji pozdravi, salavati i pohvale (riječi) pripadaju Allahu! Selam tebi, Vjerovjesniče, Allahova milost i Njegovi blagoslovi! Selam nama i Allahovim dobrim robovima!' (Et-tehijjatu lillahi ves-salavatu vet-
40 Bilježi Muslim, br. 498.
41 Spomenuli smo već ko ga bilježi.
42 Bilježi Buhari, 605., od Malika b. Huvejrisa,
53
tajjibatu es-selamu alejke ejjuhen-nebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu, esselamu alejna ve ala ibadillahis-salihin!).“43
Trinaesti: Salavat na Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, na zadnjem tešehhudu
Prenosi se da je Ka'b b. Udžre upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o načinu donošenja salavata, pa mu je kazao: „Allahumme salli 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammedin, kema sallejte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke hamidun medžid. Allahumme barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammedin, kema barakte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke hamidun medžid / Allahu, ukaži svoju milost Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si je ukazao Ibrahimu i porodici lbrahimovoj. Zaista si Ti hvaljen i slavljen! Allahu, udijeli svoj blagoslov Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si udijelio svoj blagoslov Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj. Zaista si Ti hvaljen i slavljen.“44
43 Bilježi Buhari, br. 5876., i Muslim, br. 402., od Abdullaha b. Mes'uda.
44 Bilježi Buhari, br. 3190., i Muslim, br. 406.
54
Četrnaesti: Predaja selama
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Kraj namaza je predaja selama.“45
Opisujući Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, namaz, Aiša je govorila: „Završavao bi svoj namaz predajom selama.“46
Predaja selama je znak da je čovjek završio svoj namaz.47
45 Spomenuli smo već ko ga bilježi.
46 Bilježi Muslim, br. 498.
47Pogledati: Es-Selsebil fi ma'rifet-d-delil, 1/146-148., El-Mulehhasu-l-fikhi.
55
Osma lekcija
Postoji osam vadžiba namaza (koji ako se izostave namjerno bez opravdanog razloga čine namaz neispravnim, a ako se izostave zaboravom obavezno je učiniti sehvi-sedždu)
1. Svi tekbiri u namazu, osim početnog (jer je rukn);
2. Izgovor: „Semi`allahu li men hamideh“ imamu kao i onom ko zasebno klanja;
3. Izgovor: „Rabena lekel hamd“ svakome (imamu, ko klanja za imamom i onome ko klanja zasebno);
4. Izgovor: „Subhane rabijjel `azim“ jedanput na ruku`u;
5. Izgovor: „Subhane rabijjel a`la“ jedanput na sedždi;
6. Izgovor: „Rabigfir li“ jedanput između dvije sedžde;
7. Prvi tešehhud;
8. Sjedenje za prvi tešehhud.
Komentar
Nakon namaskih ruknova, autor je spomenuo i namaske vadžibe, a razlog zbog kojeg je prvo spomeno ruknove jeste što su oni najpritvrđenije obaveze u namazu. Vadžib se može popraviti
56
činjenjem sehvi sedžde, ukoliko se ostavi iz nepažnje, dok ostavljanje rukna kvari namaz, bez obzira da li se ostavio namjerno ili nenamjerno.
Prvi: Svi tekbiri u namazu, osim početnog (jer je rukn)
Abdullah b. Mes'ud je kazao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pri svakom spuštanju i podizanju, ustajanju i sjedenju, izgovarao tekbir.“48
Drugi: Izgovor Semi`allahu li men hamideh imamu kao i onom ko zasebno klanja
Ebu Hurejre kazuje: „Kada bi god Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustajao na namaz, izgovarao bi tekbir čim bi stao, zatim izgovarao kada bi se saginjao na ruku'u a, kada bi ispravljao svoja leđa s ruku'a, izgovarao bi Semi'allahu li men hamideh, a Rabbena lekelhamd rekao bi stojeći na nogama.49
48 Bilježi Ahmed, 1/386., Tirmizi, 253., Nesai, 1142. Tirmizi kaže da je hasen sahih. Ispravnim ga je ocijenio i Albani u djelu El-Irva, 330.
49 Bilježi Buhari, br. 770., i Muslim, br. 392.
57
Treći: Izgovor Rabbena lekel hamd svakome (imamu, ko klanja za imamom i onome ko klanja zasebno); Dokaz tome je spomenut u pojašnjenju drugog vadžiba.
Četvrti i peti: Izgovor Subhane rabijjel `azim jedanput na ruku`u i izgovor Subhane rabijjel a`la jedanput na sedždi;
Dokaz tome je hadis Ebu Huzejfe u kojem kaže: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi govorio Subhane rabijjel azim na ruku`u i: Subhane rabijjel a`la na sedždi.50
Šesti: Izgovor Rabigfir li između dvije sedžde;
Dokaz tome je hadis Ebu Huzejfe u kojem kaže: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi između dvije sedžde govorio: Rabigfir li.“51
Sedmi: Prvi tešehhud
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: „Kada stupaš u namaz, izgovori tekbir
50 Bilježi Muslim, br. 772.
51 Bilježi Ahmed, 5/398., Ebu Davud, 874., Nesai, 1069., Ibn Madže, 897., a ispravnim ja ocjenjuje Hakim, 1201., a nalazi se u Sahihu Sunen Ibn Madže, 731.
58
veličajući (njime) Uzvišenog Allaha. Zatim prouči ono što je nužno iz Kur'ana. A kada na sredini namaza sjedneš, smiri se i spusti lijevi bok na tlo, a onda prouči Et-Tehijjatu.“52
Osmi: Sjedenje za prvi tešehhud
Dokaz ovome je merfu predaja od Ibn Mes'uda: „Kada sjedite nakon svaka dva rekata, učite Et-Tehijjatu.“53
Također, dokaz ovome je sehvi sedžda koju je Poslanik, sallalalhu alejhi ve sellem, učinio na podne namazu, iz razloga što je zaboravo sjedenje.54
52 Bilježi Ebu Davud, 860., Taberani u El-Kebiru, 5/39., od Rifa’e b Rafi’a. Dobrim ga je ocijenio Albani u djelu El-Irva, 337.
53 Bilježi Ahmed, 1/437., Nesai, 1163., a ispravnim ga je ocijenio Ibn Huzejme, 720., Ibn Hibban, 1951., a nalazi se u Es-silsiletu-s-sahiha, 878.
54 Pogledati: Menaru-s-sebil, 1/87-89.
59
Deveta lekcija
Pojašnjenje kakvoće tešehhuda, a to je:
- Da na sjedenju kažeš: „Ettehijjātu lillāhi ves-salevatu vettajjibātu esselāmu `alejke ejjuhennebijju ve rahmetullahi ve berekātuhu esselāmu `alejna ve `ala `ibādillāhis-sālihīn ešhedu en lā ilāhe illellāh ve ešhedu enne muhammeden abduhu ve resūluh.“ (Najljepši pozdravi Allahu, blagoslovi i pohvale; selam tebi, Vjerovjesniče, i Allahova milost i Njegova blagodat; mir nama i dobrim Allahovim robovima. Svjedočim da nema boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik.)
- Zatim nakon toga doneseš salavat i tražiš bereket za Poslanika, sallallahu `alejhi ve selle, tako što ćeš reći: „Allāhumme salli `alā Muhammedin ve `alā āli Muhammed kema sallejte `alā Ibrāhīme ve `alā āli Ibrāhīme inneke hamīdun medžīd, ve bārik `alā Muhammed ve `ālā āli Muhammed kema bārekte `alā Ibrāhīme ve `alā āli Ibrāhīme inneke hamīdun medžīd.“ (O Allahu, smiluj se Muhammedu, i njegovoj porodici, kao što si se smilovao Ibrahimu i njegovoj porodici. Zaista si Ti Hvaljeni i Gordi. O Allahu, blagoslovi Muhammeda i njegovu
60
porodicu, kao što si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu. Doista si Ti Hvaljeni i Gordi.)
- A zatim na zadnjem tešehhudu se Allahu utječeš od džehennemske i kaburske patnje, od ovosvjetskih i ahiretskih iskušenja, i od iskušenja lažnog mesiha Dedždžala. (Allāhumme innī e'ūzu bike min 'azābi-l-kabri ve min 'azābi džehenneme ve min fitneti-l-mahjā ve-l-memāti ve min šerri fitneti-l-mesīhi-d-dedždžāli" (O Allahu, utječem ti se od kaburske kazne i od kazne Džehennema, od ovosvjetskih i ahiretskih iskušenja, i od iskušenja Mesiha Dedždžala)
- A zatim će proučiti od dova koju želi, naročito dove koje su prenešene od Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, kao što su:
- Allahumme e'inni ala zikrike ve šukrike ve husni ibadetike.55
- „Allāhumme innī zalemtu nefsī zulmen kesīrā ve lā jagfiru zunūbe illā ente fagfirlī magrireten min `indik verhamnī inneke ente-l-gafūru-r-rahīm“ (O
55 Bilježi Ahmed, 5/244., Ebu Davud, 1522., Nesai, 1303., od Muaza, a ispravnim ga je ocijenio Ibn Huzejme, 751., Ibn Hibban, 2020., a nalazi se u Sahihu-t-tergib, 1596.
61
Allahu, ja sam svoju dušu ogriješio velikom nepravdom, a grijehe ne oprašta niko osim Ti. Pa mi oprosti oprostom Tvojim i smiluj mi se, Ti si, doista, Onaj Koji prašta i Koji je milostiv.)56
Komentar
Ibn Mesud kazuje: „Prema nama se okrenuo Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i kazao: 'Kada neko od vas bude u namazu, neka kaže: 'Najbolji pozdravi, salavati i pohvale (riječi) pripadaju Allahu! Selam tebi, Vjerovjesniče, Allahova milost i Njegovi blagoslovi! Selam nama i Allahovim dobrim robovima!' Svjedočim da nema Boga osim Jedinog Allaha i svjedočim da je Muhammed Allahov rob i Njegov poslanik. (Et-tehijjatu lillahi ves-salavatu vet-tajjibatu es-selamu alejke ejjuhen-nebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu, esselamu alejna ve ala ibadillahis-salihin. Ešhedu en la ilahe illellah ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu. Potom će (svako od vas) odabrati dovu koja mu se sviđa i njome doviti.'“57
56 Bilježi Buhari, br. 799., i Muslim, br. 2705., od Ebu Bekra.
57 Bilježi Buhari, br. 800., i Muslim, br. 402.
62
Ebu Mesud El-Bedri prenosi da je Bešir b. Sa'd kazao: „Allahov Poslaniče, podučili smo se kako da te selamimo, ali kako da donosimo salavat na tebe. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je malo zašutio, a zatim je kazao: 'Allahumme salli 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammedin, kema sallejte 'ala ali Ibrahime, ve barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammedin, kema barakte 'ala ali Ibrahime fil 'alemine, inneke hamidun medžid / Allahu, ukaži svoju milost Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si je ukazao porodici lbrahimovoj i podari svoj blagoslov Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario svoj porodici Ibrahimovoj među svim svjetovima. Zaista si Ti hvaljen i slavljen. A selam nazivajte onako kako ste naučili.'“58
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kada neko od vas bude na tešehhudu, neka zatraži zaštitu od četiri stvari: Allahumme inni euzu bike min azabil-kabri ve min azabi džehenneme ve min fitnetil-mahja vel-memati ve min šerri fitnetil-mesihiddedždžali. ( Gospodaru moj, utječem Ti se od patnje u kaburu i kazne Džehennema, od
58 Bilježi Muslim, br. 405.
63
ovozemnih i ahiretskih iskušenja i od zle smutnje Dedždžala.“59
Hadis ukazuje da je propisano tražiti zaštitu od spomenutog nakon salavata na Poslanika, sallalalhu alejhi ve sellem.
Prenosi se da je Ebu Bekr kazao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: „Poduči me dovi koju ću učiti u namazu. Poslanik mu reče: 'Uči: Allāhumme inni zalemtu nefsī zulmen kesīrā ve lā jagfiru zunūbe illā ente fagfirlī magrireten min `indike verhamnī inneke ente-l-gafūru-r-rahīm“ (O Allahu, ja sam svoju dušu ogriješio velikom nepravdom, a grijehe ne oprašta niko osim Ti. Pa mi oprosti oprostom Tvojim i smiluj mi se, Ti si, doista, Onaj Koji prašta i Koji je milostiv.“'60
Ovaj hadis ukazuje da je općenito u namazu propisano učiti dove, a ona se može učiti nakon tešehhuda, salavata i traženje zaštite od četiri gore spomenute stvari, a dokaz tome je hadis kojeg prenosi Ibn Mesud: „Potom će (svako od vas) odabrati dovu koja mu se sviđa i njome moliti.“61
59 Bilježi Muslim, br. 588.
60 Muttefekun alejhi.
61 Muttefekun alejhi.
64
Također, ovo je dokaz da je u namazu dozvoljeno učiti dove koje su prenesene u hadisima, a i one koje nisu, pod uslovom da u njima ne postoji ništa sporno.
U drugoj verziji stoji: „Potom neka traži što god bude htio.“62
62 Ovo je jedna od Muslimovih verzija, 402. Pogledati: El-Medžmu'atu-l-dželile, str. 79-80.
65
Deseta lekcija
Namaski sunneti (pohvalne radnje u namazu) su npr:
1. Dova na početku namaza;
2. Stavljanje desne ruke preko lijeve na prsa u toku stajanja u namazu
3. Dizanje ruku skupivši prste i ispruživši ih naspram ramena ili ušiju prilikom početnog tekbira, kao i prilikom odlaska na ruku` i povratka sa njega, i prilikom ustajanja sa prvog tešehhuda na treći rekjat;
4. Povećati broj zikrova na ruku`u i na sedždi više od jedanput;
5. Dodavanje propisanih dova prilikom povratka sa ruku`a nakon govora: „Rabenā lekel hamd“,
6. Povećavanje broja izgovora riječi: „Rabigfir lī“ između dvije sedžde (do tri puta) ili druge prenešene dove;
7. Poravnjavanje glave naspram leđa prilikom činjenja ruku`a;
8. Raširenje ruku i laktova od tijela prilikom sedžde, kao i stomak od natkoljenica i natkoljenice od potkoljenica;
9. Dizanje podlaktica od zemlje tako da je ne dotiče;
66
10. Da klanjač prilikom sjedenja sjedi na lijevoj nozi, kao i držanje desne uspravno prilikom prvog sjedenja i između dvije sedžde;
11. Tzv: teverruk na zadnjem sjedenju u trorekatnim i četverorekatnim namazima, a to znači da lijevu nogu stavi pod desnu potkoljenicu i sjedne lijevom stranom na pod, a desnu nogu da drži uspravno;
12. Donošenje salavata i traženje bereketa za poslanika Muhammeda, sallahu `alejhi ve sellem, i njegovu porodicu kao i za Ibrahima i njegovu porodicu prilikom prvog sjedenja;
13. Dovu na zadnjem tešehhudu;
14. Učenje (Kur'ana) naglas na: sabah namazu, kao i na prva dva rekjata akšama i jacije;
15. Tiho učenje u namazu prilikom podnevskog i ikindijskog namaza, kao i u trećem rekjatu akšamskog, i trećem i četvrtom rekjatu jacijskog namaza;
16. Učenje dijelova iz Kur`ana nakon Fatihe;
Kao i drugii prenešeni namaski sunneti, pored ovih koje smo spomenuli.
67
Komentar
Postoje dvije vrste namaskih sunneta:
Prva: Sunneti vezani za riječi
Druga: Sunneti vezani za djela.
Njih je spomenuo šejh u tekstu poslanice. Činjenje ovih sunneta nije obavezno. Onaj ko ih čini ima nagradu i sevap, dok onaj ko ih izostavi nema kazne i grijeha, što je slučaj i sa svim drugim sunnetima.
Bilo bi lijepo da musliman praktikuje sunnete, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: „Držite se moga sunneta (prakse) i sunneta mojih pravovjernih i upućenih nasljednika poslije mene. Držite se za sunnet, držite se čvrsto vašim kutnjacima.“63
63 Bilježi Ahmed, 4/126., Ebu Davud, 4607., Timrizi, 2676., Ibn Madže, 42., od Irbada b. Sarije. Tirmizi kaže da je hasen sahih. Ispravnim ga je ocijenio i Ibn Hibban, 5., a nalazi se i u djelu Es-Silsiletu-s-sahiha, 2735.
68
Jedanaesta lekcija
Osam je radnji (tokom namaza) koje kvare namaz:
1. Namjeran govor u namazu i pored znanja da je to zabranjeno, a što se tiče onoga ko to nenamjerno učini ili ne zna, njegov namaz nije pokvaren;
2. Smijanje naglas;
3. Jedenje;
4. Pijenje;
5. Otkrivanje stidnoga mjesta;
6. Okretanje većine tijela od pravca Kible;
7. Prekomjerno i uzastopno pomeranje u namazu;
8. Gubljenje abdesta.
Nakon što je autor spomenuo šartove namaza, njegove ruknove, vadžibe i sunnete, nastavio je govor o radnjama koje kvare namaz, kako bi se ljudi podučili njima, te se na takav način sačuvali nečega što im može pokvariti namaz.
Prvi: Namjeran govor u namazu sa znanjem o zabrani toga.
Namaz nije pokvaren onome ko to učini iz neznanja i zaborava.
69
Prenosi se da je Zejd b. Erkam kazao: “Naređeno nam je da šutimo, a govor nam je zabranjen.”64
Drugi: Smijanje
Ibn-l-Munzir prenosi jednoglasan stav učenjaka o pokvarenosti namaza onome ko se smije dok klanja.
Treći i četvrti: Konzumiranje hrane i pića
Također, Ibn-l-Munzir prenosi da onaj ko namjerno konzumira hranu i piće dok klanja, mora obnoviti namaz.
Peti: Otkrivanje stidnog mjesta
Uslov za ispravnost namaza je pokrivanje stidnog mjesta, i onaj ko ne ispuni taj uslov, a u mogućnosti je, namaz mu je pokvaren.
Šesti: Okretanje većine tijela od pravca Kible
Jedan od uslova ispravnosti namaza je okretanje prema Kibli, i onaj ko ne ispuni taj uslov, a u mogućnosti je, namaz mu je pokvaren.
64 Bilježi Buhari i Muslim.
70
Sedmi: Prekomjerno i uzastopno igranje (pomeranje) u namazu;
Ukoliko se ovo radi uzastopno i često, onda kvari namaz po jednoglasnom stavu učenjaka, kao što se navodi u Kafiju65, a ukoliko nije često onda ne kvari, a dokaz tome je predaja u kojoj se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selelem, nosio Umamu dok je kanjao. Kada bi ustajao, uzimao bi je, a kada bi padao na sedždu, spuštao bi je.66
A također imaju i predaje da se pomjerao naprijed i nazad u namazu za pomračenje.67
Osmi: Gubljenje abdesta.
Čistoća (abdest) je uslov za ispravnost namaza, pa ako se izgubi, namaz je neispravan.
65 El-Kafi, 1/273.
66 Bilježi Buhari, br. 494., i Muslim, br. 543., od Ebu Katade El-Ensarija.
67 Bilježi Muslim, br. 904., od Džabira.
71
Dvanaesta lekcija
Šartova abdesta ima deset:
1. Islam;
2. Razum;
3. Punoljetnost;
4. Nijjet;
5. Da nema namjeru gubljenja adbesta sve dok ne upotpuni abdest;
6. Da otkloni stvari koje obavezuju abdest;68
7. Čišćenje (stidna) dva otvora prije uzimanja abdesta vodom ili kamenčićima i onim što mijenja kamenčiće u tom propisu kao: papir i sl.;
8. Čistoća vode kojom se čisti kao i da je dozvoljena (da nije ukradena i sl.);
9. Otklanjanje svega onoga što sprečava dolazak vode do kože;
10. Nastupanje namaskog vremena onome ko je sahibi uzur (ko ima opravdanje) i koji za svaki namaz (mora da) uzima abdest.
68 Tj. koje kvare abdest. (op. rev.)
72
Komentar
Šartovi abdesta
Islam; Razum; Punoljetnost; Nijjet;
Nije validan abdest nevjernika, jer se od njega ne prihvata nijedno djelo dok ne primi islam. Nije validan ni od nerazumne osobe, jer ona nije šerijatski obveznik, dok joj se ne vrati razum, a nije validan ni od djeteta dok ne postane punoljetno. Također, abdest nije validan ni onome ko opere dijelove tijela koji se inače peru za abdest, ali nema namjeru da uzima abdest, nego mu je namjera da se samo rashladi ili da ukloni određenu nečistoću.
Također, uslov za ispravnost abdesta je da voda bude čista, jer ukoliko je prljava, abdest nije validan.
Još jedan od uslova ispravnosti abdesta jeste da se uzima vodom do koje se došlo na halal način, jer ukoliko se došlo na način kojeg šerijat ne prihvata onda abdest nije validan, npr., da je voda ukradena, oteta i sl.
Otklanjanje svega onoga što spriječava dolazak vode do kože je također uslov ispravnosti abdesta. Dakle, onaj ko abdesti, mora sa dijelova
73
koje pere abdestom ukloniti zemlju, tijesto, vosak, farbu, kako bi mu voda došla do kože.69
Nastupanje namaskog vremena onome ko je sahibi uzur (ko ima opravdanje) i koji za svaki namaz (mora da) uzima abdest.
Dokaz ovome je naredba Poslanika sallalahu alejhi ve sellem, da žena koja ima istihazu za svaki namaz uzima abdest.70
69 Pogledati: El-Mulehhasu-l-fikhi, 1/31.
70 Bilježi Buhari, br. 226., i Muslim, br. 333., od Aiše.
74
Trinaesta lekcija
Šest je ruknova abdesta:
1. Pranje lica u koje ulazi izapiranje usta i nosa;
2. Pranje ruku do iza lakata;
3. Potiranje čitave glave sa ušima;
4. Pranje nogu do iznad članaka;
5. Redoslijed u pranju;
6. Konstanost u pranju (da se ne prave velike vremenske razlike u pranju dijelova tijela).
Komentar:
Abdeski farzovi:
Allah Uzvišeni kaže: O vjernici, kad hoćete molitvu obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i noge svoje do iza članaka. (Kur'an, El-Maide, 6)
Prvo: Pranje lica u koje ulazi izapiranje usta i nosa.
Dokaz ovome je dio ajet: lica svoja operite, dok je dokaz obaveznost pranja usta i nosa to što su oni organi koji su dio lica. Također, sve predaje koje
75
opisuju abdest Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, spominju da je prao usta i nos.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kada neko od vas uzima abdest, neka povuče vodu u nos, a potom je išmrkne (prospe).“71
Drugi: Pranje ruku do iza lakata
Dokaz ovome je dio ajeta: i ruke svoje do iza lakata operite.
Obaveza je, dakle i laktove oprati, jer ih je i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prao tokom abdesta.
Treć: Potiranje čitave glave sa ušima
Dokaz ovome je dio ajeta: a dio glava svojih potarite.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: „I uši su dio glave.“72
71 Bilježi Buhari, br. 160, i Muslim, br. 237.
72 Bilježi Ahmed, 5/258., Ebu Davud, br. 134., Tirmizi, 37., Ibn Madže, 444., od Ebu Umame, a hadis se nalazi i u djelu Es-silsiletu-s-sahihah, 36.
76
A tokom abdesta je i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potirao glavu i uši.
Četvrti: Pranje nogu do iznad članaka
Dokaz ovome je dio ajeta: i noge svoje do iza članaka.
Peti: Redoslijed u pranju
Allah Uzvišeni je prilikom govora o ovome spomenuo pranje određenih djelova po redoslijedu. Potiranje nekih organa je stavio između organa koji se peru, dok je ono što je slično razdvojio, što ukazuje da je redoslijed ciljan. Također je i Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, abdestio na ovaj način poštujući ovaj redoslijed, a on je svojim riječima i praksom pojasnio značenja Kur'ana.
Šesti: Konstanost u pranju (da se ne prave velike vremenske razlike između pranja dijelova tijela)
Pod ovim se misli da se prethodno oprani dio tijela ne osuši prije nego se opere sljedeći.
Dokaz ovome je činjenica da je Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, taj koji je ljudima pojasnio propise, a svako onaj ko prenosi način abdesta od njega, spominje da je on to činio bez
77
velike vremenske razlike između pranja dijelova tijela.73
73 Pogledati: Es-selsebil, str. 51-53., i El-Mulehhasu-l-fikhijj, 1/32-33.
78
Četrnaesta lekcija
Postoji šest vrsta radnji koje kvare abdest:
1. Izlazak nečega iz dva (stidna) otvora;
2. Izlazak nečistoće iz tijela;
3. Gubljenje svijesti spavanjem ili nečim drugim;
4. Direktno dodirivanje spolnog organa šakom bilo gornjim ili donjim dijelom šake (tj. bez pregrade kao što je ogrtač i sl.);
5. Jedenje devinog mesa;
6. Otpadništo od islama, da Allah nas i sve muslimane sačuva od toga;
Nakon što je šejh u prethodnoj lekciji govorio o nekim propisima vezanim za abdeske farzove, ovdje je spomenuo radnje i pojave koje ga kvare:
Prvo: Izlazak nečega na dva (stidna) otvora, bez obzira radilo se o malim ili velikim količana, a ta materija se može podjeliti na dvije vrste:
1. Izmet i mokraća. Po jednoglasnom stavu učenjaka ovo dvoje kvari abdest, kako navodi Ibn Abdi-l-Berr.
79
Allah Uzvišeni kaže:
O vjernici, kad hoćete molitvu obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i noge svoje do iza članaka; a ako ste džunubi, onda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvršili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne nađete vode, onda rukama svojim čistu zemlju dotaknite. (Kur'an, El-Maide, 6)
2. Tvari koje rijetko izlaze poput glista i sl.
I ovo kvari abdest, zbog hadisa u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao ženi koja je imala istihazu: “Abdesti se za svaki namaz.”74 Iako krv koja joj se pojavljivala nije uobičajena, ali imajući u vidu to da je izlazila iz dva otvora, sliči uobičajenoj.
Drugo: Izlazak nečistoće iz tijela
Ukoliko se radi o velikim količinama, onda kvari abdest, a ako su u pitanju manje količine, onda ne kvari.
Primjer ovome je krv
74 Bilježi Buhari, br. 226. , i Muslim, br. 333., od Aiše.
80
Prenosi se da je Ibn Abbas kazao: “Ako se radi o nečistoći koja je u velikim količinama, onda je obavezan obnoviti.”75
Abdullah b. Omer istisnuo je bubuljicu iz koje je izašla krv i abdest nije obnovio.76
Nije poznato da se neko od ashaba suprotstavljao ovom mišljenju, pa to ima status koncenzusa.
Treće: Gubljenje svijesti spavanjem ili nečim drugim
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Oko je kanapa zadnjice, pa kada zaspite, obnovite abdest.”77
75 Bilježi Bejheki u Sunenu-l-kubra, 4269.
76 Bilježi Buhari kao muallek predaju u poglavlju o abdestu „O onima koji su smatrali da abdest treba obnoviti samo kada nešto izađe na jedan od dva izlaza: straga ili sprijeda. “ Tu predaju kao mevsul (spojenu) bilježi Abdurrezzak, 553., i Ibn ebi Šejbe, 1469.
77 Bilježi Ahmed, 1/111., Ebu Davud, 203., Ibn Madže, 477., od Alije, a ispravnom je ocjenjuje Albani u djelu El-Irva, 113.
81
Četvrto: Direktno dodirivanje spolnog organa šakom bilo gornjim ili donjim dijelom šake (tj. bez pregrade kao što je ogrtač i sl.)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: “Ko dodirne svoj spolni organ, neka abdesti.”78
Peto: Jedenje devinog mesa
Prenosi Džabir b. Semure da je neki čovjek pitao Poslanika: “Da li ćemo se abdestiti nakon što jedemo meso deve, a on odgovori: 'Da, hoćete.'“79
U nastavku ove lekcije šejh kaže: „Važna napomena:
Što se tiče gasuljenja mrtvaca ispravno je da to ne kvari abdest, i to je mišljenje većine učenjaka, zbog nedostatka dokaza za to. Ali ukoliko bi ruka onoga koji gasuli mrtvaca direktno dodirnula polni organ mrtvaca, bio bi mu obavezan abdest. Stoga mu je obaveza da ne dodiruje polni organ mrtvaca osim kroz
78 Bilježi Ahmed, 6/406., Ebu Davud, 181., Nesai, 163., Ibn Madže, 479., od Busre b. Safvana, a ispravnom je ocjenjuje Ibnu-l-Džarud, 17., Ibn Huzejme, 33., Ibn Hibban, 1112., a nalazi se i u Es-silsiletu-s-sahiha, 1235.
79 Bilježi Muslim, br. 360.
82
pregradu. Isto tako, dodirivanje supruge ne kvari abdest na bilo kakav način, bez obzira da li je dodirnuo sa strašću ili bez, što je ispravniji od dva stava islamskih učenjaka, ukoliko ne izađe ništa na polnom organu. Dokaz tome je da je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem, ljubio svoje žene, a zatim bi klanjao i ne bi ponovo uzimao abdest zbog toga. A što se tiče govora Uzvišenog Allaha u surama en-Nisa` i el-Maideh: Ili dodirnete žene. (En-Nisa`, 43., el-Maide, 6.), tu se misli na polni odnos, po ispravnijem od dva stava islamskih učenjaka, i ovo je bio govor Ibn `Abbasa, radijallahu `anhuma, kao i ogromnog broja učenjaka od potonjih i kasnijih.
A Allah je garant uspjeha.
83
Petnaesta lekcija
Petnaesta lekcija: Kićenje lijepim karakternim osobinama je propisano svakom muslimanu
Kićenje lijepim osobinama je propisano svakom muslimanu od kojih su:
- Iskrenost
- Povjerljivost
- Čednost
- Stid
- Hrabrost
- Plemenitost
- Odanost
- Udaljavanje od svega onoga što je Allah zabranio
- Lijepi komšijski odnosi
- Pomaganje onome ko je u potrebi shodno mogućnosti
Kao i mnoge druge pohvalne osobine na koje su ukazali Kur`an i Sunnet.
84
Šesnaesta lekcija
Kićenje islamskim bontonom
Vladanje lijepim islamskim ponašanjem od kojih su:
- Nazivanje selama
- Vedrost lica
- Jedenje i pijenje desnom rukom
- Propisane islamske radnje prilikom ulaska i izlaska iz kuće
- Propisane islamske radnje prilikom putovanja
- Lijep odnos prema roditeljima, bližnjima, komšijama, mladim i starim
- Čestitanje prilikom rođenja djeteta nekome
- Iskazivanje saučešća onome ko je pogođen nedaćom
Kao i mnoga druga islamska vladanja i ponašanja kao što je prilikom oblačenja odjeće i njenog skidanja, ili obuvanja obuće i mnoge druge radnje.
85
Komentar:
Nakon što je šejh pojasnio određene propise vezane za islamsko vjerovanje i šerijatsko pravna pitanja, spomenuo je i određena pravila ponašanja kojim se treba okititi svaki musliman, kako bi bio lijep primjer ostalima.
Ta pravila su spomenuta u kur'ansko-hadiskim tekstovima i prilikom njihove primjene uzor nam treba biti naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Aiša je jedne prilike upitana o njegovom ponašanju, pa je kazala: „Njegov moral bio je Kur'an.“80
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je poznat po iskrenosti, povjerenju, hrabrosti, plemenitosti i nije činio ono što je Allah Uzvišeni zabranio, a njegov primjer su slijedili ashabi.
Islam se proširio u svome početku putem trgovaca čija su poslovanja bila zasnovana na iskrenosti.
Zato, svaki musliman trebao bi se okititi njihovim svojstvima.
80 Bilježi Muslim, br. 746.
86
Musliman treba da bude iskren u svome govoru i postupcma i pouzdan u onome što obeća, častan i pošten, te zadovoljan onim što posjeduje.
Brate, muslimanu, okiti se stidom, lijepim ponašanjem, hrabrošću, ispunjavanjem obaveza, plemenitošću, širokogrudnošću.
Budi dobar prema komšijama, jer oni kod tebe imaju veliko pravo, pomaži potrebnima, jer Allah je na pomoći svome robu sve dok rob pomaže svome bratu.
Nazivaj selam i onome koga znaš, a i onome koga ne znaš, jer to je sunnet, a na takav način se širi ljubav i štiti od razdora i razilaženja.
Budi nasmijanog i vedrog lica, jer to je vid sadake.
Praktikuj Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, upute prilikom konzumiranja jela i pića.
Nastoj da primjenjuš sunnet tako što ćeš ulaziti desnom, a izlaziti lijevom nogom iz džamije i učiti propisane dove.
Prilikom izlaska i ulaska u kuću uči dove, jer će te na taj način Allah čuvati.
87
Nemoj zaboraviti proučiti putnu dovu kada kreneš na putovanje, budi dobar prema svojim roditeljima, s njima se ophodi na lijepi način i budi svjestan njihovih prava koja imaju kod tebe na osnovu Kur'ana i sunneta.
Lijepo se ponašaj prema rodbini, komšijama, starima i mlađima, jer to je naredba Allaha i Njegovog Poslanika, sallallallahu alejhi ve sellem.
Uzvišeni Allah kaže: I činite dobro, jer Allah voli dobročinitelje.
A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Vi nećete ljude pridobiti svojim imecima, ali će te ih pridobiti veselim izgledom lica i lijepim ponašanjem.“81
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je Mu'azu: „Boj se Allaha gdje god da budeš. Učini dobro djelo nakon lošeg, kako bi njime izbrisao loše djelo i ophodi se prema ljudima na najbolji način.“82
81 Bilježi Ebu Ja'la, 6550., Ebu Nu'ajm u Hil'jetu-l-evlija, 10/25., od Ebu Hurejre, a ispravnim ga je ocijenio Hakim, 428., dok ga dobrim ocjenjuje Albani, u djelu Sahihu-t-tergib, 2661.
82 Bilježi Ahmed, 5/153., Tirmizi, 1987., od Ebu Zerra. Tirmizi kaže da je hasen sahih. Ispravnim ga je ocijenio Hakim, 178., a nalazi se u djelu Sahihu-t-tergib, 2655.
88
Jedan pjesnik je kazao:
Dobro čini ljudima, učinit ćeš ih (tim dobrim delima) svojim slugam.
Mnogo puta dobročinstvo čovjeka učinilo je neke svojim slugama.
Kada se nekome dijete rodi, čestitaj mu, i prouči dovu tom prilikom, a kada čovjeka pogodi nedaća, saučešće mu izrazi, pa ćeš imati nagradu kao i on.
Kloni se i udalji od svakog vida ružnog ponašanja.
Molimo Allaha da nas učini od onih koji se lijepo ponašaju i koji se pridržavaju islamskog bontona, te da nas sačuva svega što je loše i ružno, a On to može.
89
Sedamnaesta lekcija
Upozorenje na širk i neke vrste velikih grijeha
Sedam je upropaštavajućih grijeha:
- činjenje širka Uzvišenom Allahu;
- sihr;
- bespravno ubistvo osobe koju je zabranio Allah, osim ako šerijat zahtjeva drugačije (u slučaju odmazde, činjenja bluda oženjene osobe i sl.);
- kamata;
- bespravno uzimanje imetka siročeta;
- bježanje sa bojnog polja;
- potvaranje čestitih i čednih vjernica;
U grijehe spada i:
- neposlušnost roditeljima;
- kidanje rodbinskih veza;
- lažno svjedočenje;
- laganje;
- uznemiravanje komšija;
- činjenje nepravde ljudima po pitanju njihovih života, imetka i časti;
90
Komentar:
Šejh u ovoj lekciji spominje i upozorava na opasnost od širka, kao i svih drugih grijeha.
Među tim grijesima spadaju i grijesi koji su hadisom nazvani upropaštavajući.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Klonite se sedam upropaštavajućih grijeha“. Rečeno je: „O Allahov Poslaniče, a koji su to grijesi?“ On je kazao: „Pridruživanje druga Allahu, sihr, bespravno ubijanje, kamata, jedenje imetka siročeta, bježanje sa bojnog polja, i potvora čestitih vjernica.“83
Klonite se znači: udaljite se od ovih upropaštavjućih grijeha koji su nazvani ovim imenom, jer vode čovjeka u propast još na ovome svijetu, kroz izvršavanje sankcije nad njim, a također ga i na onome svijetu vode u propast jer ga čeka kazna.
O širku smo već govorili u četvrtoj lekciji.
83 Bilježi Buhari, 2615., i Muslim, 89.
91
Što se tiče sihra, on predstavlja razne vidove varki, čarolija, i radnji koje utiču na čovjekovo srce i tijelo. Neki sihrovi utiču da se čovjek razboli, neki ubijaju, drugi razdvaju muža i ženu, dok su neki samo vid obmane, i nisu stvarni, kao što Uzvišeni Allah kaže: O Musa, - rekoše oni - hoćeš li ti ili ćemo najprije mi baciti? Bacite vi! - reče on - i odjednom mu se pričini da konopci njihovi i štapovi njihovi, zbog vradžbine njihove, kreću. (Kur'an, Taha, 65-66)
Sihr je zabranjen, jer je vid nevjerstva i suprotan je vjerovanju u jednog Allaha koji kaže: A njih dvojica nisu nikoga učili dok mu ne bi rekli: Mi samo iskušavamo, i ti ne budi nevjernik! (Kur'an , El-Bekare, 102)
U islamskoj zemlji u kojoj vlada šerijatski zakon sihirbaz se kažnjava smrtnom kaznom.
Musliman treba da se čuva od svih grijeha koji su spomenuti u citiranom hadisu, a ako se desi da neki od njih i počini, treba da se pokaje i da taj grijeh napusti, te da čvrsto odluči da taj kao ni druge grijehe neće više činiti.
Također, svima onima koji su pod njegovom kontrolom i starateljstvom treba zabraniti činjenje grjieha, a druge muslimane mora upozoravati na njihovu opasnost, jer to je vid potpomaganja u dobru
92
i predstavlja oblik pozivanja ka Allahu, što su činili i svi vjerovjesnici i poslanici.
Naređujući Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, Uzvišeni Allah kaže: Reci: Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajući jasne dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi. (Jusuf, 108)
Molimo Allaha da nas i sve muslimane sačuva grijeha i učvrsti na istini, da nas pomogne i na ovome i na budućem svijetu.
93
Osamnaesta lekcija
Priprema umrle osobe i dženaza namaz
Ovo su neki detalji u pogledu toga:
1. Kada se utvrdi smrt propisano je da se zatvore očni kapci umrlom, kao i da mu se priveže donja vilica.
2. Vadžib je gasuljenje umrlog muslimana, osim u slučaju šehida koji je poginuo u bici, on se ne gasuli niti mu se klanja dženaza, već će se ukopat u odjeći u kojoj je poginuo, jer Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem, nije naredio da se gasule poginuli borci na Uhudu kao što im nije klanjao dženazu.
3. Način gasuljenja umrloga jeste da se prekrije stidno mjesto umrlom, a zatim da se malo podigne iznad i blago pritisne stomak. Zatim će onaj koji gasuli umrloga umotati oko ruke neku krpu i njome ga očistiti, a zatim ga abdestiti kao što se to čini za namaz. Potom će oprati glavu i bradu umrloga vodom pomiješanom s lotosom ili sličnim. Zatim će oprati njegovu desnu stranu, a potom lijevu, a zatim na isti način oprati drugi i treći put, i prilikom svakog pranja proći će rukom po njegovom stomaku, pa ukoliko nešto izađe iz njega opraće to, i to mjesto pričvrstiti vunenom gazom, pa ukoliko
94
bude nedovoljno može se poslužiti nekim medicinskim sredstvima kao što su flasteri ili slično. Ukoliko ne uspije mrtvoga očistiti sa tri pranja povećat će na pet ili sedam puta, a zatim ga nekom tkaninom posušiti i namirisati njegove zamaknute dijelove tijela kao i mjesta kojima je sedždu činio, a ukoliko bi namirisao cijelo tijelo bilo bi bolje. Isto tako će šake umrloga namirisiati bahurom-vrsta mirisa, a ukoliko bi mu brkovi ili nokti bili dugi skratiće ih. Kosu mu neće uljepšavati i namještati. Kosa žene će se načiniti u tri sveza i uvezati straga.
4. Oblačenje ćefina umrlome: najbolje je da se muška umrla osoba obuče u trodijelne bijele ćefine i da nemaju u sebi oblik košulje niti prekrivača za glavu, kao što je to činio Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi ve sellem. Ćefine će mu postepeno obući, a ukoliko bi se obukao u košulju, pantolama i sa kapom ne bi imalo smetnje. Dok se ženska osoba oblači u petodijelne ćefine, tzv: dir`, himar, izar i dva liffeta (svaki dio ponaosob pokriva određeni dio tijela). Malodobni dječak se oblači u jednodijelni do trodijelnog ćefina, a djevojčica u trodijelni ćefin od: kamisa i dva lifeta. Uz to da ono što je vadžib u pogledu svih jeste da se obuče bar u jednodijelni ćefin. Ukoliko je umrli umro kao muhrim (onaj koji je u obredima hadždžda ili umre) takav će se ogasuliti sa
95
vodom i lotosom i ćefini će mu biti izar i rida (obavezna odjeća onoga ko obavlja hadždž ili umru), a može se obući i drugi ćefin, ali mu se neće prekrivati glava niti lice, kao što se neće namirisati, jer će na Sudnjemu danu biti proživljen čineći telbiju (govoreći: lebejk Allahumme lebejk) kao što je to došlo u vjedostojnim hadisima Allahovog Poslanika, sallalllahu `alejhi ve sellem.84 U slučaju žene koja umre u obredima umre ili hadždža njoj će se obući ćefini kao i drugima, s tim što se neće mirisati, i njeno lice neće biti prekrivano nikabom, niti će joj se rukavice oblačiti na ruke, već će joj se lice i ruke prekriti sa ćefinima u koje je obučena, kao što je to već pojašnjeno u svojstvima oblačenja ćefina ženskoj osobi.
5. Najpreči ljudi za gasuljenje i klanjanje dženaze umrlom su:
Onaj kojeg je oporučio umrli da ga gasuli i klanja mu dženazu;
- Otac;
- Djed;
- A zatim najbliži u srodstvu u pogledu muškaraca.
Što se tiče žene:
- Ona koju je oporučila umrla da je gasuli;
84 Bilježi Buhari, br. 1206., i Muslim, br. 1206., od Ibn Abbasa.
96
- Majka;
- Nena;
- Zatim najbliže žene koje su joj u srodstvu
Isto tako je propisano da supružnici jedno drugo gasule, kao što je bio slučaj Ebu Bekra, radijallahu `anhu, kojeg je gasulila njegova supruga, i Alija, radijallahu `anhu, koji je gasulio svoju suprugu Fatimu, radijallahu `anha.
6. Način klanjanja dženaze umrlome:
Dženaza namaz se sastoji od četiri tekbira, tako što će nakon prvog tekbira proučiti suru El-Fatihu i ako bi uz nju proučio kratku suru ili jedan ili dva ajeta bilo bi poželjno, zbog vjerodostojnog hadisa koji je prenešen o tome od Ibn Abbasa, radijallahu `anhuma. Zatim će donijeti drugi tekbir i donijeti salavate na Allahovog Poslanika, sallallahu `alejhi ve sellem, kao što se to čini na tešehhudu u namazu. Zatim će donijeti treći tekbir i proučiti slijedeću dovu: „Allāhummegfir li hajjina ve mejjitina ve šāhidinā ve gā’ibina ve sagīrinā ve kebīrinā ve zekerina ve unsānā, Allāhumme men ahjejtehu minna fe 'ahjihi `alel-islam ve men teveffejtehu minnā feteveffehu `alel-iman, Allāhummegfir lehu verhamhu ve `afihi ve`afu `anhu ve ekrim nuzulehu ve vevesi` mudhalehu
97
vegsilhu bil-māi ves-seldži vel-berdi ve nekkihhu minel-hatājā kemā junekkas-sevbul-ebjedu mined-denes ve ebdilhu dāren hajren min dārihi ve ehlen hajren min ehlihi ve edhilhul-džennete ve e'izhu min `azābil-kabr ve `azabin-nar vefsah lehu fī kabrihi ve nevvir lehu fīhi, Allāhumme la tahrimna edžrehu ve la tudillena ba`dehu.
O Allahu, oprosti našim živim i mrtvim, prisutnim i našim odustnim, našim malim i našim odraslim, ljudima i ženama. O Allahu, onoga koga poživiš poživi ga na islamu, a onoga koga usmrtiš usmrti na imanu. Allahu oprosti mu, smiluj mu se, sačuvaj ga i pređi mu preko grešaka i pripredi mu lijepo mjesto boravka, propiširi mu ulaz, i operi ga vodom, snijegom i ledom i očisti ga od grijeha kao što se bijela odjeća očisti od nečistoće. Uvedi ga u kuću bolje od njegove i zamjeni mu porodicu boljom od njegove i uvedi ga u Džennet i sačuvaj ga od kaburske patnje, i patnje u Džehennemu i proširi mu kabur i osvijetli ga. Allahu nemoj da nama spriječiš njegovu nagradu i da nas u zabludu odvedeš nakon njega.“
Zatim će donijeti četvrti tekbir i predati selam na desnu stranu.
98
Poželjno je da prilikom svakog tekbira podigne ruke. Ukoliko je umrla osoba žena zamijeniće izrazom: „Allahummegfir leha..“ do kraja dove, a ukoliko bi se klanjala dženaza za dvije osobe reći će: „Allahummegfir lehuma...“ do kraja dove, a u slučaju tri osobe ili više reći će: „Allahummegfir lehum...“ do kraja dove. Ukoliko bi se klanjala djetetu iz pobačaja reći će umjesto: „Allahummegfir lehu...“ slijedeću dovu: „Allāhummedž`alhu fertan ve zuhren livālidejhi ve šefī`an mudžāben, Allāhumme sekil bihi mevāzinehumā ve e'azim bihi udžūrehumā ve elhikhu bisālihi selefil mu`minīn vedž`alhu fī kefāleti Ibrahīme `alejhisalātu ves-selāmu vekihi bi rahmetike `azabel-džehīm.
O Allahu, učini ga čuvanom i garantovanom nagradom za njegove roditelje i učini ga njihovim šefadžijom čiji se šefa’at prihvata. Allahu, otežaj njime vagu njihovih dobrih djela, povećaj njime njihovu nagradu, pridruži ga dobrim prethodnicima vjernika, učini da se o njemu brine Ibrahim, alejhisselam, i sačuvaj ga milošću svojom džehennemske patnje.“
Od Sunneta je da imam stoji naspram glave umrlog muškaraca, a naspram pojasa kod umrle žene. U slučaju klanjanja dženaze za više osoba pretpostaviće se muška umrla osoba
99
prema imamu, a ženska iza tako da dođe bliže kibli, a u slučaju klanjanja dženaze dječaku pretpostaviće se naspram umrle žene, a zatim nakon nje djevojčica, tako što će se glava dječaka poravnjati naspram glave muškarca, a pojas žene naspram glave muškarca, kao što će se glava djevojčice poravnati sa glavom žene, pa će pojas njih dvije biti naspram glave muškarca. Svi klanjači će se poredati iz imama, a ukoliko neko ne bi mogao naći mjesto pozadi sa klanjačima dozvoljeno mu je stati uz imama sa njegove desne strane.
Neka je zahvala Allahu, Gospodaru svjetova i selam i blagoslov na Poslanika, njegovu porodicu i ashabe.
100
Sadržaj:
str. Naslov 2 Uvod 1
6
Prva lekcija - Zapamtiti kratke sure
2 9 Druga lekcija - Šehadet i njegovo značenje 3
18
Treća lekcija - Temelji (ruknovi) imana
4 19 Vjerovanje da Allah postoji 5
23
Vjerovanje u meleke
6 24 Vjerovanje u knjige 7
26
Vjerovanje u poslanike
8 28 Vjerovanje u Sudnji dan 9
30
Vjerovanje u kader (Allahovu odredbu)
10 33 Četvrta lekcija - Vrste tevhida 11
39
Peta lekcija - Temelji (ruknovi) islama
12 43 Šesta lekcija - Šartovi namaza 13
48
Sedma lekcija - Ruknovi namaza
14 55 Osma lekcija - Vadžibi namaza 15
59
Deveta lekcija - Pojašnjenje kakvoće tešehhuda
16 65 Deseta lekcija - Namaski sunneti 17
68
Jedanaesta lekcija - Radnje koje kvare namaz
18 71 Dvanaesta lekcija - Šartovi abdesta 19
74
Trinaesta lekcija - Ruknovi abdesta
20 78 Četrnaesta lekcija - Radnje koje kvare abdest 21
83
Petnaesta lekcija - Karakterne osobine muslimana
22 84 Šesnaesta lekcija - Islamski bonton 23
89
Sedamnaesta lekcija - Širk i neke vrste velikih grijeha
24 93 Osamnaesta lekcija - Priprema dženaze 25
101