Kur’an je objavljen na sedam harfova
Pitanje:
Čitao sam da je u vrijeme vladavine Osmana b.
Affana sastavljena komisija kojom je upravljao Zejd b.
Sabit, a koja je imala zadatak da provjeri potpunost
Kur’ana. Međutim, ovaj Osmanov mushaf i pored toga
nije ujedinio načine učenja u jedan način. Tada u
arapskom jeziku nisu postojali tzv. slabi suglasnici
(hurufu-l-'illeti).
Također neki od ispravnih harfova na kojima je
objavljen Kur'an nisu bili vokalizovani na isti način, jer
su u kasnijem periodu uvedeni novi znakovi koji su
pravili razliku među riječima i izrazima, ali i pored toga
Kur'an je nastavljen da bude čitan na razne načine.
U prvoj polovini četvrtog stoljeća, imam učača
Kur'ana u Bagdadu, Ibn Mudžahid je uložio trud da riješi
ovaj problem, kazavši da riječ harf može da se zamjeni
rječju kiraet, obznanivši tako da postoji sedam ispravnih
kiraeta. Po onome kako on smatra, hadis koji govori o
objavi Kur'ana na sedam harfova znači da postoji sedam
objavljenih načina ili kiraeta Kur'ana.
Danas, najpoznatiji kiraeti po kojima se uči su
Verš od Nafi'a i Hafs od Asima.
Molim da me obavjestite o ovim različitim
načinima čitanja Kur'ana i da li postoje hadisi koji govore
o ovoj tematici?
4
Odgovor:
Hvala Allahu
Prvo:
Znaj, Allah ti se smilovao i uputio, da je Kur'an
prvobitno objavljen na jednom harfu. Svi oni su lijek za
vjernička prsa i dovoljni (kao dokaz istinitosti Poslanika).
Dokaz tome je hadis kojeg prenosi Ibn Abbas, a u
kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:
„Džibril me podučavao Kur'anu po jedan harf, pa sam
tražio da poveća broj harfova, sve dok nije povećao na
sedam harfova.“1
Drugo:
Koje je značenje harfova?
Najljepše što je kazano po pitanju harfova jeste da
je to sedam načina izgovaranja odnosno čitanja
određenog izraza koji imaju isto značenje, pa makar (na
prvi pogled) i nemali isto značenje. Te razlike u značenju
nisu kontradiktorne, nego samo ukazuju na raznovrsna
značenja određenog izraza.
Harf u arapskom značenju je isto što i el-vedžh tj.
način. To značenje se spominje i u 11. ajetu sure El-
Hadždž: Ima ljudi koji se Allahu klanjaju na način (ala
harf) da u Njega sumnjaju, bez pravog uvjerenja. Ako
ga prati sreća, on je smiren, a ako zapadne i u najmanje
1 Bilježi Buharija, br. 3047., i Muslim, br. 819.
5
iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa tajo izgubi i ovaj i onaj svijet. To je, uistinu, očiti gubitak.
Treće:
Neki učenjaci vele: „Sedam harfova su sedam dijalekata kojim su pričali arapi, ali ovo nije ni blizu ispravnom značenju.
Dokaz da je to netačno je hadis u kojem Omer veli: „Čuo sam Hišama b. Hakima kada suru El-Furkan uči drugačije nego što sam je ja učio, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je pokazao kako se ona uči. Htio sam odmah otići do njega (da sa njim to raspravim), a onda sam sačekao dok ne završi sa učenjem. Pošto je završio sa učenjem, stegoh ga ogrtačem i dovedoh Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao sam: 'Allahov Poslaniče, čuo sam ovoga gdje uči suru El-Furkan drugačije od onoga kako si me podučio.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu reče: 'Uči.', i on je proučio onako kako sam ga ja čuo, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: 'Ovako je objavljena.' Onda meni reče: 'Uči.', i kada sam proučio, on reče: 'I ovako je objavljena'. Zatim reče: 'Ovaj Kur'an je objavljen na sedam harfova, pa učite harfom koji je za vas najlakši.'”2
Poznato je da su i Omer i Hišam iz plemena Kurejš. Omer je bio Adevi, dok je Hišam bio Esedi, a oba
2 Bilježi Buharija, br. 2287., i Muslim, br.818.
6
su ogranka iz plemena Kurejš, a ovo pleme nije govorilo osim jednim dijalektom.
Pa tako, da harfovi označavaju razliku u dijelektima, onda ne bi bilo razlike u izgovoru dvojice Kurejšija, jer su obojica govorili jednim dijalektom, tj. dijalektom plemena Kurejš.
Islamski učenjaci spominju četrdeset različitih stavova po ovom pitanju, a najbliže je istini ono što smo maločas spomenuli, a Allah najbolje zna.
Četvrto:
Pojašenjeno je da su harfovi objavljeni na različite načine, kao što se to navodi u hadisu Omera, jer je Omer ukazao na različitost načina čitanja, a ne na značenje izraza.
Te razlike u značenju nisu kontradiktorne, nego samo ukazuju na raznovrsna značenja određenog izraza, kao što Ibn Mesud veli: „Izrazi helumme, akbil, te'al, imaju raličit način izgovaranja, ali svi oni znače: dođi.“
Peto:
Broj kiraeta (sedam kiraeta) nije broj koji je određen Kur'anom i hadisom. To je rezultat izučavanja kojim se bavio Ibn Mudžahid. Tako su neki ljudi pomislili da su sedam harfova i sedam kiraeta isti pojmovi, jer se spominje isti broj. Međutim izraz sedam kiraeta ili je došao slučajno ili je Ibn Mudžahid i htio da se taj broj poklopi sa brojem harfova. Greška je smatrati
7
da su sedam harfova i sedam kiraeta isti pojmovi, jer takvo tumačenje nije poznato među učenjacima.
Sedam kiraeta je dio samo jednog od sedam harfova, a to je harf na čijem je čitanju Osman radijallahu 'anhu ujedinio muslimane.
Šesto:
I pored toga što je Osman ujedinio muslimane na čitanju jednog harfa, on nije mushaf vokalizirao, ostavljajući tako prostor da značenje Kur'ana obuhvati i druge harfove, mimo ovog jednog.
Mushaf napisan rukopisom kojeg je uspostavio Osman nosi u sebi značenja drugih harfova. Ono što je od drugih harfova podržavalo neko od značenja, čitalo se, i učilo, a ono što nije podržavalo, dokinulo se iz raloga što su ljudi kritikovali jedni druge zbog različitosti u čitanju. Iz tog raloga Osman je ujedinio muslimane na jednom načinu čitanja.
Sedmo:
Govor da je Ibn Mudžahid bio stava da je kiraet isto što i harf nije tačan, kao što na to ukazuje Ibn Tejmijje.3
Osmo:
Imena sedam učača po koji su kiraet dobili ime su:
1. Nafi' El-Medeni,
3 Medžmu'u-l-fetava, 13/210.
8
2. Ibn Kesir El-Mekki,
3. Asim El-Kufi,
4. Hamza El-Kufi,
5. El-Kisai' El-Kufi,
6. Ebu Amr El-Basri,
7. Ibn Amir Eš-Šami.
Kiraeti koji su preneseni najjačim lancem prenosilaca su kiraeti Nafi'a i Asima.
S jezičke strane su najrječitiji kiraeti koje prenose Ebu Amr i Kisai'.
Prenosioci kiraeta od Nafi'a su Verš i Kalun, a od Asima su Hafs i Šu'be.
Allah najbolje zna.
